Eurozastupnica Ruža Tomašić uspjela je u Europskom parlamentu progurati svoje izvješće o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu, čime se Europarlament protivi prijedlogu Europske komisije o kvotama koje bi drastično smanjile ulov srdela i inćuna. Tim povodom eurozastupnica Tomašić odgovorila je na naša pitanja.
Europski parlament prihvatio je vaše izvješće o planu upravljanja plavom ribom u Jadranu koje je suprotno prijedlogu Europske komisije, koliko je lobiranja bilo potrebno da bi vaše izvješće prošlo?
Bilo je potrebno jako puno lobiranja. Naime, četiri kluba zastupnika (ALDE, GREENS, GUE i većina S&D) protivila su se mojem prijedlogu i podržavala su prijedlog EK o uvođenju kvota. Na početku je bilo potrebno usuglasiti stavove naše Vlade i ribarskog sektora s talijanskim. Kada smo postigli kompromis, lobirali smo s ostalim grupama, a posebno sa zastupnicima s Mediterana. Posebno je bilo teško jer je EK pokušavao progurati svoje prijedloge preko amandmana nekolicine zastupnika EP-a.
Preko amandmana kojih zastupnika?
Preko zastupnika Nicola Caputo i Serrao Santos (S&D) te Marca Affrontea (VERTS/ALE). Također, imali su podršku zastupnice Norice Nicolai (ALDE).
Što bi za hrvatski ribolov značilo da su prošle kvote koje predlaže EK?
Višegodišnji plan iznimno je važan dokument i imat će velik utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Smatram da je prijedlog EK opasan. Prema procjenama, plivaričarska flota, riboprerađivačka industrija i uzgoj tuna osiguravaju više od deset tisuća radnih mjesta.
Posljedica uvođenja kvota dovela bi do propasti domaćih poduzeća. Također, povećao bi se uvoz ribe iz drugih zemalja, odnosno poskupio bi cijeli proces proizvodnje. Hrvatska ribarska flota trenutačno ima ulov oko 60 tisuća tona srdele i inćuna na godinu. U prijedlogu Višegodišnjeg plana EK predlaže ograničenje ukupnog ulova na Jadranu za 50-60 posto. Ukupan ulov sitne plave ribe na godinu u Jadranskom moru je više od sto tisuća tona.
Jeste li po pitanju kvota surađivali s premijerom Plenkovićem, odnosno Vladom?
Da, surađivala sam s Upravom ribarstva Ministarstva poljoprivrede i s ribarskim sektorom. Svi oni dali su velik doprinos ovom izvješću. Tu bih posebno istaknula pomoćnika ministra Antu Mišuru, znanstvenika Lava Bavčevića te Krstinu Mišlov i Damira Birkića iz ribarskog sektora. Ovu priliku iskoristila bih da zahvalim i kolegama u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske te medijima.
Što će se dalje događati u zahtjevu Komisije u odnosu na odluku Europarlamenta, u kojem bi smjeru trebao ići kompromis?
Nakon što EP usvoji tekst izvješća na plenarnoj sjednici, počinje trijalog u kojem sudjeluje Vijeće, EP i EK. Da bi započeo postupak trijaloga, Vijeće treba imati svoje stajalište u odnosu na prijedlog EK. Prema dostupnim informacijama, Vijeće još nema poziciju za Višegodišnji plan. Žao mi je što trijalog ne može započeti odmah i nadam se da će Vlada RH poduzeti sve da bi i Vijeće u što kraćem roku usvojilo stajalište koje će biti u interesu naših ribara.
Zašto je Komisija lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koju bi se one odnosile?
Komisija smatra da se pelagični stokovi u Jadranskom moru najbolje mogu zaštititi sustavom kvota. S prijedlogom EK ne slažu se ribari, znanstvenici, vlade država na Jadranu, većina u Odboru za ribarstvo EP-a, MEDAC. Tako EK zapravo ignorira dobre rezultate postojećih praksi koje je preporučila Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Nažalost, EK je još jednom pokazao da ne uzima u obzir regionalne razlike. Kvote sa sjevera (Baltik i Sjeverno more imaju reguliran ribolov putem kvota) ne mogu funkcionirati na Mediteranu.
Bliže se europski izbori, više niste u koaliciji s HDZ-om, kako i na kojoj listi planirate izaći na izbore za Europarlament u svibnju?
Hrvatska konzervativna stranka (HKS), čija sam dopredsjednica, sklopila je predizbornu koaliciju sa strankom HRAST. Predsjedništva obje stranke pravodobno će odlučiti o tome kako će izgledati koalicijska lista za izbore za Europski parlament.
Na listi HDZ-a osvojili ste najviše preferencijalnih glasova, možete li mandat osvojiti bez liste HDZ-a?
Vjerujem da naša koalicijska lista ima izniman potencijal za osvajanje mandata na izborima za Europarlament 2019. Podsjećam, 2014., kada sam u Europski parlament ušla s liste HDZ-a, dobila sam 107.209 preferencijalnih glasova hrvatskih birača, što je najbolji individualni rezultat liste na kojoj sam se nalazila te drugi najbolji rezultat na razini RH (najbolji je bio SDP-ov Tonino Picula, op. a). U proteklih pet godina europarlamentarnog mandata uspjela sam biti najaktivnija zastupnica te progurati mnoge za Hrvatsku važne inicijative. Nadam se da će to birači prepoznati i na sljedećim izborima povjerenje dati listi koja jamči kontinuitet ovakvog predanog rada.
>> Pogledajte žestoki obračun Kreše Beljaka i Andreja Plenkovića u Saboru
0.0005% sigurno