Internet je svijet za sebe koji polako razvija sve institucije i alate koje imaju svaka država i gospodarstvo. Kako raste taj virtualni svijet, tako rastu i instrumenti koji se paralelno s njim razvijaju. Najbolji primjer koji pokazuje sve veću moć mreže jest veliki uspon internetske valute koja si je postavila cilj da uskoro postane globalni novac.
Stabilna i demokratska
Dužnička kriza trese Europu godinama, a za posljedicu ima veliki pad povjerenja u euro. Nepovjerenje je poraslo i prema glavnoj svjetskoj valuti, dolaru, jer ni Amerika nikako ne uspijeva pokrenuti rast, pri čemu je središnja američka banka prisiljena tiskati novac i umjetno davati poticaj gospodarstvu, što će na kraju dovesti do inflacije i smanjenja vrijednosti dolara.
O ovakvom scenariju prije četiri godine, kada su razvijali svoju ideju, mogli su samo sanjati tvorci internetske valute – bitcoina. U online svijetu postoji od 2009., a u protekla je dva mjeseca, zbog sve većeg rasta nepovjerenja u euro i dolar, doživio pravu eksploziju rasta. Vrijednost i količina bitcoina i broj korisnika u ovoj su godini porasli eksponencijalno.
U posljednjih 12 mjeseci ukupna količina bitcoina porasla je sa 8,7 milijuna na gotovo 11 milijuna. Broj korisnika za godinu dana porastao je gotovo 10 puta – sa 9000 u travnju 2012. na 86.000. Za jedan bitcoin početkom veljače ove godine mogao se dobiti 21 dolar, dok je tečaj 5. travnja bio 134,8 dolara. Dakle, virtualna valuta ojačala je u 60 dana čak 542 posto. Tržišna kapitalizacija – odnosno vrijednost virtualnog bitcoina – u posljednja je dva mjeseca uzletjela čak 555 posto, sa 225,8 milijuna dolara na 1,48 milijardi dolara. A što je to uopće? Bitcoin (skraćeno BTC) jest online P2P (person to person) valuta. Zamišljena je kao decentralizirana valuta bez institucije poput središnje banke koja bi upravljala količinom izdanog novca ili njegovom vrijednosti. Umjesto središnje institucije koja bi nadzirala proces, uzimala proviziju ili ostvarivala dobit na špekulativnim radnjama, razmjenu valute nadgleda softver koji algoritmima osigurava broj “kovanica” i njihovo trošenje.
Bitcoin je zapravo računalna datoteka pohranjena na računalu korisnika. Sastavljena je od kompleksnog algoritma koji osmišljavaju i izrađuju “bitcoin rudari” na svojim superračunalima. Na internetu se može koristiti kao prava valuta te mijenjati za usluge i proizvode. Ideja je nastala u Japanu i proširila se prvo na SAD, a potom i ostatkom svijeta. Namjera je bila ostvariti potpunu kontrolu nad financijama stvaranjem stabilne, sigurne, svjetski prihvatljive i demokratske valute.
Domaći alat – oka
Bitcoin je osmislio Satoshi Nakamoto, povučeni anonimac čiji je rad obavijen velom tajne. Samo se jednom javio porukom da “dolazi iz Japana”. Satoshi znači “mudrost” pa je možda izabrano kao poruka prije nego stvarno ime. Pretpostavlja se da se iza njega krije veća skupina programera.
Na burzama bitcoina korisnici kupuju virtualnu valutu pravim novcem. Jednom kupljen bitcoin potom je pohranjen na računalu kupca, sve dok ga on ne potroši u virtualnom svijetu za kupnju neke robe ili usluge. O njegovoj popularnosti i širenju najbolje govori to što se u početku prodavao po cijeni od otprilike pet američkih dolara, a sada je porastao na gotovo 135 dolara. Za toliko novca bitcoin se može kupiti i u Hrvatskoj.
Ono što tu valutu čini drugačijom od korištenja elektroničkog novca na kreditnim karticama ili Paypalu činjenica je da račun s bitcoinima ne može biti zamrznut, oni ne mogu biti oporezivani niti se pomoću njih može pratiti bilo kakva transakcija.
Virtualne valute nisu nepoznanica ni u Hrvatskoj. Zagrebačka ICT tvrtka Knopso, koju su pokrenuli bivši znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, uvela je prvu virtualnu valutu u Hrvatskoj – oku – u ljeto 2011. Oke su stara turska jedinica za težinu. Međutim, u Knopsovoj verziji oke nisu elektronički novac, već novi alat za razmjenu vrijednosti, takozvano autorizacijsko sredstvo. Oka se koristi za plaćanje roba i usluga isključivo u okviru određenog broja tvrtki ili samo u okviru dijela njihove ponude koju je Knopso unaprijed kupio.
Ovim tempom razvoja tehnologije čini se da će klasični novac i banke postati suvišnima i da će globalno platežno sredstvo postati bitcoin ili neka druga virtualna valuta.
>> Guldenmarka: Valuta koja bi mogla riješiti krizu u eurozoni
