Hillary Clinton ušla je u povijest kao prva žena kandidatkinja za predsjednicu jedne od dviju velikih američkih stranaka, no zapravo nije prva žena koja se kandidirala! Prije 144 godine znatno veći iskorak u odnosu na tadašnje vrijeme učinila je Victoria Claflin Woodhull, sufražetkinja i feministica, koja se usudila kandidirati za predsjednicu u vrijeme kad žene nisu imale ni pravo glasa, a tri je dana prije izbora uhićena!
“Ozloglašena Viktorija” zvali su je jedni, “Gospođa Sotona” drugi, a ona je uspjela pred Odborom za zakonodavstvo Kongresa, reći da su žene ravnopravne muškarcima pred zakonom i u pravima te se pozvala na 14. ustavni amandman koji jamči pravo glasa svim građanima rođenima u SAD-u. Štoviše, upomoć je pozvala i 15. amandman, kojim je 1870. ukinuto ropstvo, tvrdeći da se on može primijeniti i na žene, koje tako dugo robuju. Nije uspjela uvjeriti odbor, ali je dobila prostor u novinama, ponegdje i cijelu stranicu i žensko pitanje postalo je tema u SAD-u.
Do prava glasa za sve žene u SAD-u proći će još 48 godina, no akcije sufražetkinja postigle su taj cilj u pojedinim državama i puno prije. Sufražetkinje su do kandidiranja prve žene u SAD-u djelovale već 25 godina i u tom dugom razdoblju nisu uspjele uvjeriti etablirane stranke da usvoje barem dio njihova programa. Zanimljivo je da je i u kampanji 1872. bilo riječi o seksu, i to zahvaljujući akciji kandidatkinje Woodhull i njezine sestre Tennessee Claflin. Dvije sestre, naime, izdavale su tjednik, a financirale su ga ni manje ni više nego zaradom koju su prije toga postigle na burzi, kao prve žene brokerice. Novine su im se rugale, nazivale ih vještičjim brokericama, ali sestre su imale uspjeha. U tjedniku su uoči predsjedničkih izbora, na kojima je pobijedio general Ulysses S. Grant, objavile dvije priče koje nalikuju na ono što se u kampanji otkrilo o Donaldu Trumpu.
>> Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade Malala Yousafzai već s 11 godina govori o pravu na obrazovanje
