Ubrzanje inflacije koje se bilježi u Europi većim je dijelom uvoznog karaktera, kao reakcija na ponudu i potražnju za hranom na svjetskim robnim burzama. Tijekom prošle godine najveći utjecaj na cijene hrane imala je afrička svinjska kuga koja je 2019. godine poharala kineski stočni fond, nakon čega su Kinezi pokupovali gotovo sve svjetske zalihe svinjskog mesa, a cijena svinjetine u toj se zemlji udvostručila. Na toj bolesti profitirali su i mnogi europski uzgajivači svinja koji su sav svoj višak plasirali u Kinu, što je lančano utjecalo i na poskupljenje svinjskog mesa u Europi.
Prema Eurostatu, jedino je Norveška na početku ove godine u odnosu na prošlu zabilježila pad cijene svinjskog mesa za oko pet posto, dok je u većini drugih država svinjsko meso znatno skuplje, u prosjeku na razini EU 11,5 posto. Hrvatska se našla u skupini od osam zemalja u kojima je svinjetina poskupjela između 18 posto u Hrvatskoj, 19 posto u Češkoj, 24 posto u Sloveniji, 25 posto u Poljskoj, 28 posto u Slovačkoj i Mađarskoj do 32 posto u Bugarskoj. U većini istočnoeuropskih zemalja bilježi se dvoznamenkasto poskupljenje svinjskog mesa, koje nije zaobišlo ni Hrvatsku koja ga godišnje uveze oko 90 tisuća tona.
Hrvatska bi prema svim prirodnim predispozicijama trebala biti na popisu zemalja koje ne moraju uvoziti barem meso, no domaći je uzgoj svinja dovoljan tek za 60 posto domaće potrošnje. Hrvatska godišnje uveze oko 150 tisuća tona svih vrsta mesa i mesnih prerađevina. Domaći proizvođači svinja nadaju se da će globalni poremećaj na tržištu svinjskog mesa i njima dati vjetar u leđa. Godišnje se kod nas uzgoji oko 800 tisuća tovljenih svinja, za razliku od prije tri desetljeća kada je svinjski stočni fond brojio oko dva milijuna životinja.
Stručnjaci ne vjeruju da će u nekom srednjem roku doći do stabilizacije cijena svinjskog mesa jer se procjenjuje da se lani uzgoj svinja u Kini prepolovio pa ta zemlja može progutati sve moguće viškove u svjetskoj proizvodnji. Njih u Europskoj uniji zasad nema jer je zbog manjeg širenja bolesti i na Stari kontinent zabilježeno smanjenje svinjskog stočnog fonda za oko 1,5 posto. Na sve, dakako, treba dodati i nove probleme vezane za koronavirus. Prije nego što je došlo do izbijanja koronavirusa, samo u siječnju svinjsko je meso poskupjelo u odnosu na prosinac za petinu, a inflacija u toj zemlji bila je najveća u posljednjih devet godina! U veljači je, navodi FAO, svjetska agencija za hranu došla do laganog pojeftinjenja hrane, i to opet zbog Kine i smanjene potražnje iz te zemlje te problemima s dostavom robe u kineske luke.
FAO u svom indeksu hrane navodi je zbog veće ponude u siječnju pala cijena biljnog ulja za desetak posto, za oko jedan posto su bile i niže cijene žitarica, no poskupio je šećer 4,5 posto zbog smanjenje proizvodnje u Indiji i Tajlandu. Zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Australiji skuplji su mliječni proizvodi oko četiri posto, dok je zbog manje potražnje iz Kine u veljači pojeftinilo i meso oko dva posto.
U Hrvatskoj je na rast potrošačkih cijena hrane na godišnjoj razini na 3,4 posto utjecalo i poskupljenje voća za oko 12 posto. Iznad prosjeka se i u Hrvatskoj i na razini Europske unije povećavaju cijene usluga, od frizerskih do raznih drugih, što je povezano s manjkom radne snage u pojedinim obrtničkim uslugama koji se sve više osjeća i u Hrvatskoj.
U nedostatku preciznijih podataka o stvarnoj potrošnji ekonomski analitičari pokušavaju otkriti hoće li širenje virusa po Europi utjecati na navike potrošača. Indeks potrošačkog sentimenta za EU, koji je potkraj veljače objavila Europska komisija, pokazao je da se do završetka tog istraživanja strah od širenja virusa nije proširio među građanima. Kako je evidentno da će izolacija sredina u kojima se pojavio virus utjecati na proizvodnju, sve se nade sada usmjeravaju na potrošače i njihove navike.
VIDEO Visoke cijene povrća i voća na tržnicama
150000 tona uvozimo mesa. Sramota a u Slavoniji prazni svinjci. Ni juga nije toliko uvozila.