Kosovski su političari svakim danom sve zabrinutiji zbog pojave
radikalnog islama u njihovoj zemlji te s nestrpljenjem iščekuju novi
zakon o vjerskim zajednicama koji bi trebao biti donesen iduće godine
te kojemu je cilj spriječiti širenje vjerskog radikalizma.
Kosovskim muslimanima nacija je oduvijek bila ispred vjere, no na
Kosovu je danas sve više muškaraca s dugom, gustom bradom te žena
zamotanih u burke, što zabrinjava i političare i Islamsku zajednicu jer
je to znak vjerskog fundamentalizma donedavno stranog kosovskom društvu.
I političari i predsjednik Islamske zajednice Naim Trnava, naime,
podignuli su glas protiv pojave radikalnog islama i optužili dr.
teologije Shefqeta Krasniqija za uvoz radikalnog ismala (vahabitizma)
iz Saudijske Arabije.
Krasniqi je jedini kosovski imam koji na svojim propovijedima i
molitvama petkom na otvorenom, čak i u zimskim uvjetima, može okupiti i
više od 10 tisuća vjernika, među kojima je počesto velik broj vahabita.
Ekskluzivno za Večernji list Krasniqi je odbacio optužbe za širenje
islamskog radikalizma, istaknuvši da kosovski političari pričom o
poplavi islamskog fundamentalizma i ekstremizma zapravo skreću
pozornost s korupcije, mita i trgovine drogom koja guši njihovu zemlju.
– Jesam li ja radikal i terorist zato što ljude poučavam muslimanskoj
svetoj knjizi Kuranu?! Na žalost, sve nas koji danas pozivamo na islam
i učimo ljude principima i osnovama te vjere smatraju radikalima i
teroristima. Svojim misionarskim radom želim vratiti muslimane na
Alahov put.
Imam na molitvi može
okupiti i više od 10 tisuća ljudi
Osim toga, siguran sam da neki političari, ali i neki ljudi iz Islamske
zajednice, govore o pojavi radikalizma samo zato da bi skrenuli
pozornost sa svega negativnog što se u posljednje vrijeme događa u
našoj zemlji.
Optužbe ljudi iz tih krugova apsurdne su zna li se da i oni sudjeluju u
nabavi i prodaji droge kojom se truju naša kosovska djeca. S druge
strane, ako sam ja terorist samo zato što želim ljude povezati s Bogom,
to je onda moja čast jer ja želim da ljudi žive i umiru sretni u
okrilju islama te da im Bog zbog te vjere jednoga dana podari raj. To
je naš zadatak i naša želja i tu smo samo kako bismo pomogli drugima da
dođu na pravi put, nakon čega ćemo biti počašćeni i ponosni – rekao je
Krasniqi.
Nije ravnodušan
Krasniqi ističe da ne može ostati ravnodušan na nedavnu izjavu
predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua u intervju koji je dao za Večernji
list, kada je poručio da je Kosovo sekularna država unatoč tome što je
95 posto njegova stanovništva muslimanske vjere.
– Izjava predsjednika Sejdiua i drugih kosovskih političara pokazuje da
je tragedija kosovskog naroda u tome što su se muslimanski političari
udaljili od islama te ga, zbog nepoznavanje istine o islamu, izravno
ili neizravno napadaju.
Možda oni to rade zato što je kršćanski Zapad Kosovu pomogao u
stjecanju neovisnosti, ali ako se zbog toga boje priznati da je Kosovo
islamska zemlja – jer u njoj živi više od 90 posto muslimana – tada su
u velikim problemima i neskladu sami sa sobom.
Naime, to
što oni misle o Kosovu kao o sekularnoj državi nama ne može naškoditi
jer mi samo tražimo vjersku slobodu kakva se na demokratskom Zapadu
daje svim vjernicima pa u vezi s tim nismo spremni ni na kakve ustupke
– rekao je imam Krasniqi.
Sve je više muškaraca s
dugom, gustom bradom
Zbog obnove velike džamije Krasniqi već neko vrijeme molitvu petkom
služi na parkiralištu nogometnog stadiona kluba Priština, a tako će
biti do kolovoza. Unatoč niskim temperaturama, tisuće vjernika okuplja
se na propovijedima imama Krasniqija pa smo ga upitali u čemu je tajna
masovnih skupova vjernika, na što on odgovara:
Džamije krcate
– Nema tajne. Naime, unatoč tome što sam vjerski vođa, ja sam običan
čovjek i tako se ponašam. Živim s tim ljudima, razgovaram s njima,
upućujem ih na dobrobit vjere, učim ih ispravnom islamu, pa su možda u
meni pronašli spasitelja. Istina je da na molitvi okupim i više od 10
tisuća ljudi, ne samo u Prištini nego i na cijelom području Kosova, a
uživam i veliku podršku Albanaca koji žive u zapadnim i istočnim
zemljama.
Oni su stalno sa mnom u kontaktu i pitaju me za fetvu (muslimansku
vjersku obvezu). Nakon rata na Kosovu mnogi su se muslimanski
intelektualci, studenti i mladi vratili islamu. Danas su džamije
krcate, a više se ne smatra sramotnim biti muslimanski vjernik kao što
je to bilo u vrijeme komunizma. Otkrit ću vam jedan podatak: prije rata
na Kosovu je bilo 500 džamija, a danas ih je više od 600. Nastojat ćemo
ih sagraditi još više jer je i tih 600 džamija danas premalo za sve
vjernike.
Jasmili Žbanić prijetili smrću zbog njezina novog filma
Dobitnica Zlatnog medvjeda 2006. Jasmila Žbanić (“Grbavica”) ovih je dana dovršila snimanje svog drugog dugometražnog igranog filma “Na putu”. No, uoči snimanja ta je sarajevska redateljica bila suočena s mnogobrojnim prijetnjama radikalnih islamista na forumima. Bilo je čak i prijetnji smrću koje su joj upućivane i prije nego što je završen scenarij, čim se doznalo da Jasmila priprema film u kojemu će glavni lik imati veze s vahabitskom sljedbom. Njezin novi film, naime, govori o radikalnom islamu preko ljubavne priče bračnoga para u Bosni koji ne može imati djece. Muž (igra ga Leon Lučev) utjehu tada potraži u vahabitskom učenju čija su pravila radikalna i koje dobiva sve više simpatija među bosanskim muslimanima. To je bilo dovoljno da razljuti ekstremiste. (rb)
