Premijer Andrej Plenković obratio se danas povodom podizanja rejtinga Hrvatske. Istaknuo je da je Moody's najkonzervativnija agencija te da njihove ocjene ukazuju da smo na dobrom putu.
- Sada smo nadomak još jedne stepenice koja bi nas svrstala u investicijski kreditni rejting - dodao je Plenković.
- Ono što je posebno važno u ocjeni koju je objavio Moody's je vrlo jasno prepoznata politika Vlade RH u ovoj kriznoj situaciji i kada je riječ o pravovremenoj reakciji na ekonomske i financijske posljedice COVID-19, na kvalitetnu suradnju s HNB-om - rekao je Plenković. Najavio je i bi Hrvatska mogla zamijeniti kunu za euro u 2023. godini.
Osvrnuo se na još nekoliko stvari koje su se jučer dogodile, a koje su, prema njegovom mišljenju, ispale iz fokusa.
- Podsjećam da smo za nacionalne bolnice jučer uputili još 868 milijuna kuna. Istodobno 472 milijuna pušteno je županijskim bolnicama. Dakle, više od 1,3 milijardi pušteno je ukupno. Također odlučili smo dati potporu društvu Croatia Airlines u dogovoru s Europskom unijom. I još odluka koja je važna sa zdravstvenog aspekta tiče se cjepiva. Mi smo do sada zaključili sporazume o kupnji cjepiva unaprijed koje u ime članica zaključuje EK. Naručili smo od AstraZenece više od 2 milijuna cjepiva, od Johnsona 900 tisuća doza i od Pfizera milijun doza. Hrvatski građani trebaju znati da vodimo računa da svi dobiju cjepivo na vrijeme, čim bude registrirano - kazao je premijer pa nastavio o dogovoru sa socijalnim partnerima.
- Jučer smo dogovorili sa predstavnicima javnih i državnih službi da Vlada ispuni dogovor koji je postignut u lipnju kada su predstavnici pristali na odgodu povećanja. Od 1. siječnja 2021. ići će povećanja plaća za radnike i u javnima i u državnim službama. Posebnim dogovorima s predstavnicima u sektoru obrazovanja i policiji osnovica će još dodatno rasti - dodao je.
Upitan da komentira današnje izjave Milanovića, kazao je:
- Nisam stigao pogledati sve jer sam imao obaveze, ali otprilike sam shvatio. Sve više se pojavljuje jedna vrsta opsjednutosti. Vidim da se bavi mojom biografijom. Vidim da nastoji jako podcijeniti aktivnost koju sam imao za vrijeme diplomatskih mandata - kazao je pa dodao da je imao vrlo važan utjecaj prilikom otvaranja pregovora o ulasku Hrvatske u EU.
- On nije ostavio nikakvog traga u Bruxellesu. U vrijeme kad sam javio se izdinamizirala aktivnost. Pomalo shvaćam da je on 'stalker.' Opsjednut je s košarkom, da na trepavicama stoji ne može me pobijediti. Dajem mu 10 bodova prednosti. Što se tiče ostalih besramnih komentara koji idu prema sijanju mržnje, on je netko tko očito pati zbog poraza 2016. Ucviljen je jer je mislio da će pobijediti pa je izgubio od mene. I nije čestitao. Toliko je ucviljen da ne može čestitati niti nakon pet godina - nastavio je Plenković.
Osvrćući se na prepirku oko teme BiH, Plenković je zatražio da se podijeli novinarima dokument o temama koje je Plenković predložio Milanoviću.
Upitan zašto ne prestaje s odgovorima na Milanovićeve uvrede, Plenković je kazao da su stali na dva tjedna, ali se napadi nisu zaustavili.
Na Milanovićeve prozivke o dvostrukim kriterijima zbog kolone sjećanja u Vukovaru, kazao je:
- Ja sebe ne smatram elitom. Milanović sebe očigledno smatra. Smatram sebe članom Vlade čija je dužnost biti u Vukovaru. Što se tiče kolone sjećanja, ona će se održati u posebnim okolnostima i odgovorno ponašanje svih koji žele doći. To je normalan dolazak onih koje žele odati počast žrtvama.
Odgovorio je i na optužbe da se tu ne radi o novom HDZ-u nego onom istom koji je osuđen zajedno sa Sanaderom.
- Branko Bačić nije u bio u vremenu koje je inkriminirano bio glavni tajnik HDZ-a. Bačić je bio glavni tajnik nakon što je stranku preuzela Jadranka Kosor. Bit ovogo predmeta se odnosi na vrijeme kad je predsjednik bio Ivo Sanader. To što se Bačića spominje da je novac koji je ostao iz vremena ranijeg predsjednika predao DORH-u, što je to? Je li to neko kazneno djelo? - upitao je.
Ponovio je da će uložiti žalbu jer je smatraju da je to odgovornost pojedinaca, a ne stranke.
Agencija Moody's podigla rejting Hrvatske na Ba1
Podsjetimo, danas je objavljeno da je Agencija Moody's podigla rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'Ba1', ističući pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti.
Hrvatska je u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročio koronavirus, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu zahvaljujući opsežnom programu reformi, konstatira agencija. Efikasnost hrvatskih mjera poboljšana je u proteklim godinama, ocjenjuje Moody's, zaključivši da su vlada i središnja banka osigurale predvidljiviji i stabilniji okvir za ekonomsku aktivnost u vrlo neizvjesnom okruženju.
Mjere poduzete kako bi se ublažio utjecaj pandemije koronavirusa bile su pravodobne i efikasne, smatra agencija.
Hrvatska će po procjeni Moody'sa i dalje provoditi solidnu ekonomsku i financijsku politiku, budući da će ulazak u eurozonu zahtijevati održivu ekonomsku konvergenciju i spremnost na sudjelovanje u bankovnoj uniji.
Ispunjavanje kriterija ekonomske konvergencije već je poodmaklo, kao što pokazuje izvješće Europske središnje banke (ECB) za 2020. godinu, primjećuje agencija.
Gledano iz makroekonomske i bankovne perspektive, bliska suradnja HNB-a i ECB-a i uključivanje osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj pod nadzor ECB-a dodatno će poboljšati regulatorno okruženje i potaknuti usvajanje najboljih praksi, smatra Moody's.
Fiskalni kreditni profil Hrvatske poboljšan je unatoč negativnom utjecaju pandemije koronavirusa, konstatira agencija.
Hrvatska dominantno izdaje obveznice u eurima a ulazak u Tečajni mehanizam II dodatno ublažava rizik smanjenog fiskalnog prostora u slučaju slabljenja valute.
Prošle je godine 71,4 posto duga opće države bilo denominirano u eurima, manje nego u 2016. kada je udio iznosio 73,8 posto. Udio obveznica denominiranih u kunama porastao je pak s 22 posto u 2016. na 28,4 posto u 2019.
U Moody'su procjenjuju da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu bliže 2025. godini, s obzirom na jako neizvjesno okruženje i obavezu provedbe reformi nakon ulaska u ERM II.
Privremeno pogoršanje, pad BDP-a 8,6 posto
Hrvatski će se dug ove godine povećati s obzirom na pandemiju koronavirusa, procjenjuje agencija.
Gospodarstvo će ove godine pasti 8,6 posto zbog utjecaja pandemije na ponudu i potražnju, procjenjuju u Moody'su, podsjećajući da teško pogođeni turizam čini četvrtinu gospodarstva, kada se uzmu u obzir izravni i neizravni efekti.
U takvim uvjetima proračunski deficit Hrvatske porast će ove godine na 7,5 posto BDP-a a dug na 88,5 posto BDP-a. Iskazan udjelom u prihodima, bit će gotovo dvostruko veći i iznosit će 192,5 posto.
Naglo pogoršanje metrike duga bit će privremeno, procjenjuje agencija i prognozira postupno njegovo smanjenje u 2021. godini, kada bi, iskazan udjelom u BDP-u, trebao pasti na 86,7 posto, te na 85,9 posto u 2022.
Smanjenje bi trebao poduprijeti postupni oporavak gospodarstva i štedljiva proračunska politika vlade, fokusirana na ispunjavanje mastriških kriterija.
Viši teret duga donekle će ublažiti snažna, poboljšana metrika dostupnosti financiranja, smatra Moody's, prognoziravši pad kamata iskazanih udjelom u BDP-u s 2,2 posto u 2019. na 2,0 posto u 2021. Iskazane udjelom u prihodima, trebale bi pasti sa 4,7 u 2019. na 4,2 posto u 2021. godini.
Stabilni izgledi odražavaju snažnije institucije u usporedbi sa sličnim zemljama i manju podložnost riziku. Dug je veći nego u sličnim zemljama, ali njegova je cijena prihvatljiva, a rizik duga u inozemnoj valuti smanjen ulaskom u Tečajni mehanizam II.
Imovina po stanovniku daleko je veća nego u usporedivim zemljama, ali Hrvatska je relativno malena, njezino gospodarstvo raste sporije i bilježi više oscilacija, objašnjava agencija stabilne izglede za kreditni rejting.
Protuteža poboljšanim ekonomskim pokazateljima i institucionalnim kapacitetima pojačani je rizik trajnih posljedica u gospodarstvu i proračunu koje bi iza sebe mogao ostaviti drugi val pandemije koronavirusa, uz potencijalno negativan utjecaj na domaću i vanjsku potražnju, zaključuju.
Moody's je od ožujka 2016. godine držao hrvatski kreditni rejting na Ba2, dva stupnja ispod investicijske kategorije, a od tada je samo mijenjao izglede, sa stabilnih u ožujku 2016. na pozitivne u ožujku 2017., a pozitivne u travnju 2019. godine.
Druge dvije velike agencije za kreditne rejtinge - Standard&Poor's (S&P) i Fitch, kreditni rejting Hrvatske drže na investicijskim razinama, što su potvrdile i tijekom ove godine.
Tako je S&P u rujnu potvrdio potvrdio kreditni rejting Hrvatske 'BBB-/A-3', uz stabilne izglede, a u lipnju je to učinio i Fitch, koji je potvrdio dugoročni kreditni rejting Hrvatske 'BBB-', uz stabilne izglede.
Patriotski pad cmizdravog s patrije, hahaha....