Ustavni sud je s devet glasova “za” i četiri “protiv” odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti članka 44a Zakona o sudovima koji propisuje proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, a koje su podnijeli Dario Juričan te odvjetnice Jadranka Sloković i dr. Sandra Marković. O prijedlogu Arsena Bauka (SDP) odlučit će se naknadno jer je podnesen danas. Također, donesena je i odluka o ukidanju pojedinih odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom u dijelu u kojem je utvrđeno da je Vlada izašla izvan njezinih zakonom propisanih ovlasti. Riječ je o 24 predmeta koje je inicirao Klub zastupnika SDP-a, 11 gradova i Udruga gradova, uz još nekoliko udruga, komunalnih tvrtki i pojedinaca.
Dopuštena ustavna tužba
Ustavni sud nije dao za pravo predsjedniku Milanoviću jer Ured predsjednika mora pribaviti spomenuta mišljenja i predsjednik može predložiti samo onoga kandidata koji se javio na javni poziv DSV-a (što Zlata Đurđević koju je predložio nije učinila) i zakonska odredba kojom je to tako propisano ne ograničava predsjednika države da u skladu s Ustavom predloži kandidata. Predsjednik Milanović nije vezan mišljenjem Opće sjednice i saborskog odbora, ali ni Hrvatski sabor ne mora potvrditi njegov prijedlog.
VIDEO Milanović o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda
Ustavni suci Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan, Andrej Abramović i dr. sc. Goran Selanec napisat će izdvojeno mišljenje protiv odluke većine, a Miroslav Šumanović, Branko Brkić, doc. dr. sc. Mario Jelušić i Davorin Mlakar dodatno će argumentirati odluku većine. Nije prihvaćen prijedlog troje sudaca da se zastane s postupkom i od Suda EU zatraži tumačenje prava EU, a niti prijedlog da se održi javna rasprava s predlagateljima i predstavnicima Vlade jer je ocijenjeno da nema spornih činjeničnih i pravnih pitanja.
Predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović posebice je naglasio da sporna odredba nije protivna Ustavu, imajući u vidu ustavnu odredbu prema kojoj tri vlasti – zakonodavna, izvršna i sudbena – moraju međusobno surađivati, ali su i podložne međusobnoj kontroli. Postupak izbora predsjednika VS-a treba provesti najkasnije do isteka mandata aktualnog predsjednika u srpnju, a ako bi nastala svojevrsna blokada, to ne bi bilo primjereno jednoj demokratskoj zemlji pa je Šeparović apelirao na sve sudionike u tim procesima da otklone nesporazume. Dok se ne izabere predsjednika Vrhovnog suda, po isteku mandata aktualnog predsjednika, njegovu će dužnost obnašati zamjenik predsjednika. Javni poziv može se ponavljati dok god je potrebno.
– To što u zakonu nisu navedeni rokovi u kojima treba tražiti mišljenje, ili u kojima predsjednik mora predložiti kandidata, ili Hrvatski sabor izabrati, ne znači da taj postupak ne treba provesti. Zakone treba smisleno tumačiti – rekao je Šeparović te dodao da to što sporna odredba jest podnormirana, ne znači da je ne treba primijeniti.
Na novinarsku primjedbu kako se često događa da se odluke ne donose jednoglasno, rekao je kako je to bogatstvo Ustavnog suda. Odbio je komentirati izjave predsjednika Zorana Milanovića, ali je dodao: – Javni poslovi moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima. Ako su javni natječaji, oglasi i javni pozivi možda dijelom i namješteni, to nije razlog da se oni ukinu, već da demokratska kontrola omogući da se doista izaberu najbolji kandidati. To nije razlog da se javni pozivi ne koriste, već je to razlog da se upozori na nepravilnosti. Prema standardima Venecijanske komisije i Suda EU, u slučajevima kad su u izbor sudaca uključeni izvršna, odnosno zakonodavna vlast, bilo da su to ustavni ili povijesni razlozi, traži se transparentnost, obrazložena odluka, vidljivost, dostupnost svima i demokratska kontrola ne samo javnosti nego i sudska kontrola. Ne zaboravite, protiv odluke Hrvatskog sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda dopuštena je ustavna tužba Ustavnom sudu pa se teoretski može dogoditi da Ustavni sud ukine odluku Hrvatskog sabora o izboru predsjednika Vrhovnog suda ako bi predsjednik VS-a bio imenovan suprotno Ustavu i odluci Ustavnog suda – podsjetio je Šeparović.
Polemiku oko poslovničke odluke Gordana Jandrokovića prepustio je vladajućima i oporbi.
Kumovi ne utječu
Otklonio je mogućnost da kumovi ili bilo tko drugi utječe na njega ili bilo kojeg od ustavnih sudaca, a svi imaju prijatelje među političarima te je takve primjedbe na njegov račun nazvao folklorom. Nitko od ustavnih sudaca ne postupa na daljinski upravljač vlasti ili oporbe, rekao je Šeparović. O Mamićevim optužbama i sudskoj etici rekao je: – Ako je išta od toga istina, to je strašno. To državna tijela moraju preispitati i najrigoroznije postupiti prema svima. Ugled suca krši onaj tko se uopće druži sa strankama u postupku. Svaki sudac mora voditi računa o svom ugledu, s kim se druži jer čak i kad je sve idealno, stvara dojam da nešto nije u redu.
Meni osobno se postavlja pitanje treba li Republici Hrvatkoj predsjednik koji prisegne na Ustav Republike Hrvatske i onda taj Ustav pokušava rušiti. Za mene to predstavlja situaciju iz koje se mora roditi javna volja, želja i spremnost pokretanja opoziva predsjednika Republike Hrvatske. Takav predsjednik više nije prihvateljiv i prijeti s pozicije dužnosnika nanijeti Hrvatsku neizmjernu i neprdvidljivu nacionalnu i međunarodnu štetu.