Riznica se seli iz zagrebačke katedrale i bit će od ove godine otvorena javnosti i turistima. Kaptol još nije objavio točnu lokaciju, osim da je riječ "o prikladnim prostorima Nadbiskupskog duhovnog stola", a najavio ga je početkom prosinca nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u susretu s direktoricom Turističke zajednice Zagreba Martinom Binenfeld, rekavši kako projekt preseljenja neprocjenjiva blaga riznice zagrebačke katedrale zbog svoje važnosti za kulturnu i turističku ponudu Zagreba, ali i cijele Hrvatske, zahtijeva suradnju svih institucija i stručnjaka, od nadležnog državnog Ministarstva kulture do gradskih institucija i turističkih zajednica kako bi se mogao ostvariti na najbolji mogući način.
Krađa otkrivena slučajno
"Tek će otvorenjem riznice zagrebačke katedrale za javnost i turiste glavni grad Hrvatske kompletirati svoju tisućljetnu priču te se upisati na kartu nezaobilaznih turističkih mjesta na svijetu uz bok najvećih, gdje po svojoj povijesti, kulturi, baštini i pripada", rekao je kardinal Bozanić o riznici koja je godinama smještena u dobro čuvanom prostoru unutar zagrebačke katedrale, a za njezin postav više od 30 godina brine s. Lina Plukavec, koja je za svoj rad prije dvije godine primila posebno priznanje kardinala Bozanića .
Što će turisti i posjetitelji moći vidjeti u novootvorenoj riznici?
Na prvome mjestu to će sigurno biti Ladislavov plašt koji je hermetički zatvoren u golemoj staklenoj vitrini koja teži oko 200 kilograma, a na njemu se s lijeve strane nalazi lik kraljice Jelene, a desno kralja Ladislava. Tu je i najstariji predmet u riznici - banska zastava hrvatskog bana Nikole Bakača Erdödyja. Ukrašena je grbovima Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a napravljena u obliku lastavičina repa, jednobojna, jer je hrvatska trobojnica došla tek u 19. stoljeću, kako posjetiteljima sadašnje riznice objašnjava s. Lina Plukavec.
U riznici se nalaze i relikvijari s relikvijarima svetaca, među kojima se izdvaja nekoliko: sv. Leopolda Bogdana Mandića, koji je darovao papa Ivan Pavao II. i relikvijar s relikvijom (kosti iz ruke) blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je obišao sve zagrebačke župe.
Najzagonetniji predmet, a vjerojatno i najvrjedniji, jest bjelokosni plenarij koji potječe od prvog zagrebačkog biskupa Duha. U spektakularnoj pljački 1927. ukrao ga je lažni grof Mirko Pyelik - Inna, koji je stanovao kod zvonara katedrale lažno se predstavljajući kao veliki ljubitelj umjetnina, pa je pridobio njegovo povjerenje. Praktički je imao stalni pristup vrijednim umjetninama te je napravio duplikat ključeva riznice i izradio kopiju plenarija koja je bila toliko vjerna da nitko u riznici nije primijetio da je ukradeni original zamijenjen. Krađa je otkrivena posve slučajno kada je bečki trgovac umjetninama Maks Glückselig pokušavao od Kaptola otkupiti plenarij za ondašnjih milijun dinara, ali su njegovu ponudu stalno odbijali. No 1929., za boravka u Bostonu, doznao je kako je plenarij otkupio bostonski muzej za polovicu novca koji je on nudio Kaptolu. Otišao je na Kaptol i donio fotografiju plenarija, koja je otkrila čak 56 razlika između kopije i originala. Danas su u riznici i pravi plenarij i njegova kopija.
Čestica križa iz Jeruzalema
To je bio jedini pokušaj krađe iz riznice zagrebačke katedrale, jer je riznica jako dobro osigurana protuprovalnim sustavom.
Riznica obiluje brojnim crkvenim inventarom, biskupskim štapovima, misnicama i liturgijskim priborom koji se i danas koristi za velikih crkvenih svečanosti. Primjerice, ondje je i štap kojim se koristio papa Benedikt XVI. za svog boravka u Hrvatskoj i koji se koristi nekoliko puta godišnje, npr. za procesiju Majci Božjoj Kamenitih vrata, jer je lagan i može se rastaviti u tri dijela.
Među najljepšim predmetima riznice je Božji grob, koji je nastao u biskupsko-vezilačkoj radionici Petra Petretića 1659., a poseban je i po tome što su ga vezli muškarci. Jedan je od najljepših na svijetu i bio je na izložbi u Vatikanu. Jedan od posebno vrijednih relikvijara u riznici Zagrebačke katedrale onaj je s česticom (komadićem) križa na kojemu je raspet Isus Krist. Na Kaptol ga je u 12. st. iz Jeruzalema donio biskup Maclina. Riznica čuva i povijesni dokument o osnutku Zagrebačke biskupije, tj. Felicijanovu povelju iz 1134. (premda se za osnutak biskupije drži 1094.), kada je kralj Ladislav imenovao prvim zagrebačkim biskupom Čeha Duha te sarkofag s betlehemskim djetetom (balzamiranim tijelom iz doba Herodova pokolja djece) koji je jedan od najzagonetnijih predmeta riznice zagrebačke katedrala.
Eksponati iz riznice prikazani su na brojnim izložbama u Zarebu i Europi, poput izložbi "Pavlini u Hrvatskoj" 1989., "Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj 1993." u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, izložbe u Budimpešti 1992. godine, prigodom 800. godišnjice kanonizacije sv. Ladislava kada je na izložbi bio spomenuti plašt kralja Ladislava. S. Lina Plukavec za 900. obljetnicu Zagrebačke nad/biskupije sudjelovala je u pripremi jubilarne izložbe "Sveti trag" 1994. u muzeju Mimara. Valja istaknuti i milenijsku izložbu "Hrvati, kršćanstvo, kultura, umjetnost" u Vatikanu 2000., "Europa Jagellonica 1386. - 1572." 2012. u Kutnoj Hori pokraj Praga, a u sklopu Festivala hrvatske kulture u Francuskoj sudjelovala je u pripremi izložbe "Hrvatska srednjovjekovna umjetnost" u Parizu u muzeju Cluny 2012./2013. godine.
>> Pogledajte kako su niske temperature u Šibeniku zaledile fontanu ispred crkve Gospe van grada
