Njegovateljice iz Mađarske, bauštelci iz Poljske, Česi i Slovaci u poljoprivredi i ugostiteljstvu... Tako otprilike izgleda struktura radnika iz zemalja koje su u EU ušle 2004., a zaposlili su se u Njemačkoj u 2011., prvoj godini nakon što je istekao 7-godišnji moratorij na zapošljavanje.
Od 1 svibnja 2011., kada je njemačko tržište rada otvorilo svoja vrata Poljacima, Mađarima, Česima, Slovacima, Litavcima, Slovencima, Letoncima i Estoncima, u Njemačkoj se do rujna 2012. zaposlilo 145.300 radnika iz ovih osam zemalja. To je 5300 radnika više nego što je očekivala njemačka agencija rada.
Gotovo dvije trećine radnika (91.000) došlo je iz Poljske, a mnogi od njih rade u graditeljstvu i nacionalnoj željezničkoj kompaniji Deutsche Bahn. Drugu najbrojniju useljeničku radnu skupinu čine Mađari sa 24.400 radnika, a slijede Česi (10.100), Slovaci (7.00), Litavci (6000), Letonci (4600).
Njegovateljica ni za lijek
Iz Sloveniju je u tom vremenu u Njemačkoj posao našlo 1100 osoba, a iz Estonije 600.
No, ni ovaj val useljenika nije popunio sva slobodna radna mjesta u Njemačkoj. Samo u sektoru njegovateljstva i pomoći starijim i nemoćnim osobama u Njemačkoj i dalje nedostaje 30.000 kvalificiranih radnika. Veliki je problem u Njemačkoj i službeno priznanje stranih diploma pa mnogi ljudi moraju tražiti posao za koji ne trebaju kvalifikacije koje posjeduju. Stoga mnogi useljenici traže one poslove za koje se ne traži diploma. To su poljoprivreda, ugostiteljstvo ili se javljaju agencijama za privremeno zapošljavanje.
Industrija podbacila
– Iznenađujuće malo njih zaposli se u industriji – kazao je Herbert Brücker, iz zavoda za tržište rada.
Hrvatska u EU ulazi 1. srpnja ove godine, a neke njemačke savezne države najavile se da su spremne od prvoga dana primiti hrvatske radnike jer imaju odlično iskustvo s doseljenicima iz Hrvatske.
>> Hrvati za hranu rade tri, Nijemci jedan sat dnevno
