Fidel Castro umire!” “Odbrojani su dani bivšem kubanskom predsjedniku!”
“Havana je spremna za najveći sprovod u povijesti.” “Odlazi posljednji
komunistički tiranin.” To su samo neki od zvučnih naslova koji se
pojavljuju od Nove godine u zapadnim medijima kojima se najavljuje brza
smrt osamdeset dvogodišnjeg Fidela Castra, po mnogima jedinstvenoga
komunističkog lidera, a po drugima diktatora koji koči gospodarski i
politički razvoj siromašne Kube.
Istinu o zdravstvenom stanju “oca kubanske revolucije” teško je saznati
jer ni njegov brat Raul, koji je u srpnju 2006. godine, tvrdilo se,
“privremeno” naslijedio Fidela, ali ni drugi državni dužnosnici i
diplomati ne žele ili ne smiju o toj temi govoriti ni novinarima ni u
javnosti. Provjereni krug ljudi upoznat je s tajnim medicinskim
skloništem u kojem se u blizini glavnoga kubanskoga grada Havane
smjestio bolesni Fidel, a opravdano se vjeruje da destinaciju često
mijenja zbog sigurnosnih razloga.
Ni predstavnici kubanske diplomacije pri UN-u u New Yorku ne odgovaraju
na pitanja o zdravlju Il Comandanta, kako nazivaju Fidela Castra. Uz
ljubazni smiješak potvrđuju da je živ i zdrav i da redovito prati sva
svjetska događanja, a posebno promjene u Americi nakon dolaska prvog
crnog predsjednika u Bijelu kuću. Fidel je komentirao da mu se Barack
Obama “čini dobrim čovjekom”, a takav kompliment nije udijelio nijednom
američkom predsjedniku u 47 godina dugoj službenoj vladavini Kubom.
Amerikanci sve znaju
Prije desetak dana, netom nakon Obamine inauguracije, kubanski je
stalni predstavnik na East Riveru hitno otputovao na konzultacije u
Ministarstvo vanjskih poslova u Havanu pa su mnogi u UN-u to
protumačili kao znak da se dogovaraju nove smjernice u odnosima
komunističke Kube i demokratskog predsjednika u Washingtonu. Unatoč
činjenici da je Fidel Castro prije dvije godine preživio teške
operacije i da se nakon toga na televiziji pojavljuje samo u kratkim
snimkama ili u novinama s fotografijama tijekom posjeta prijateljskih
lidera, poput venezuelskog Chaveza ili bolivijskog Moralesa, te nedavno
u društvu argentinske predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner,
dobro obaviješteni izvori tvrde da mu mentalna vitalnost nije narušena,
te i dalje preko pet godina mlađeg brata Raula upravlja Kubom.
Fidelovo zdravstveno stanje najviše na svijetu zanima Amerikance i oni
vjerojatno imaju u detalje točne informacije, te su spremni za
“razdoblje nakon Castra”. Iako je s Kube u Bijelu kuću prije nekoliko
dana stigla Fidelova poruka Obami da teritorijalno njegovoj zemlji
vrati zaljev Guantanamo s kojeg novi predsjednik povlači zloglasni
zatvor za teroriste, u Washingtonu mudro šute.
Predizborne najave da će Barack Obama predložiti susret s Fidelom kako
bi se otoplili politički odnosi između Amerike i Kube, te po mogućnosti
ukinuo gospodarski embargo nametnut još 1960, više nitko ne spominje.
Politički analitičari vjeruju da će nova američka administracija
pričekati prirodni odlazak Fidela Castra, te uz pomoć kubanske
dijaspore u Americi okrenuti novu stranicu u odnosima i pokušati pomoći
izoliranim i siromašnim građanima.
S takvim se scenarijem potvrđuje da Washingtonu trenutačno nije glavno
pitanje kakvog je zdravlja ostarjeli kubanski vođa, nego što će se
događati nakon njegove smrti. Nitko ozbiljan ne želi povjerovati u
kubanske najave da će nakon “Castra opet biti Castro”, što u prijevodu
znači da se nastavlja kubanska revolucija, odnosno “izgradnja
komunističkog sustava”. “Da, dogodit će se promjene, jer mi idemo prema
još boljem socijalizmu, demokratičnijem”, poručio je Raul Castro nakon
prošlotjednog posjeta Moskvi i Putinu od kojeg očekuje gospodarske
poticaje. George Bush osnovao je 2003. Komisiju za pomoć slobodnoj
Kubi. Najavili su da će nakon Fidelove smrti s osamdeset milijuna
dolara financirati kubansku oporbu.
