Kako se komentira činjenica da je Hrvatskoj u Bruxellesu pripalo 22 milijarde eura?
– To su odlične vijesti. No sad treba vidjeti hoće li se ta sredstva iskoristiti da se naprave sve one najavljivane reforme kako bi nam se gospodarstvo pokrenulo i oporavilo. Na vladajućima je da ta sredstva pametno iskoriste, što znači da treba investirati u one djelatnosti koje imaju budućnost, a ne koristiti ih za gubitaše i one koji nemaju perspektivu, ali su politički podobni – kazala je donedavna predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Zajmovi se moraju vratiti
Sindikalist Krešimir Sever žali što nije riječ o više bespovratnih sredstava iako su, kaže, to zajmovi uz povoljne uvjete.
– Ipak, jedno je kada se novac dobije i onda se ne treba vratiti, a drugo kada se dobiveni novac treba vratiti. Nažalost, hrvatski građani jako dobro znaju tu razliku jer ne mogu preživljavati od golih prihoda pa su prinuđeni posuđivati novac u obliku zajmova i kredita, što im pri povratu tog novca silno opterećuje kućne proračune. Slično će se događati i sa slabijim zemljama u EU pri povratu ovih sredstava. Znamo da će se i ovdje postaviti vrlo strogi uvjeti na što se novac smije potrošiti. I upravo je tu trebalo postaviti još strože uvjete, a onda i dati više bespovratnog novca. Hrvatska će morati poštovati propisane uvjete EU našto se taj novac smije koristiti. To je dobro jer mi smo novac često trošili na svašta, a razvoj nam je zaostajao. U ovom slučaju, mi sindikati očekujemo i tražimo da se taj novac usmjerava u reforme koje će značiti održivi razvoj, tzv. zelene poslove i zelenu ekonomiju koji će prepoznavati budućnost svijeta i potrebe za obrazovanjem sadašnje i buduće radne snage za takav svijet. Usto, očekujemo i tražimo da se dio tih sredstava namijeni i dokvalifikaciji i prekvalifikaciji onih radnika koji će slijedom naprednih tehnologija i promjena u sustavu rada gubiti radna mjesta kako bi postali upošljivi na nekim drugim radnim mjestima. Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih, sigurnih te stabilnih poslova i radnih mjesta, pa očekujem da će se dio tog novca usmjeriti prema kreiranju takvih poslova – istaknuo je Sever.
Šef udruge Glas poslodavaca Hrvoje Bujas naglašava pak:
– Nama su bitne tri stvari. Prva, da cijeli proces bude transparentan, da se točno zna kamo ide koji euro i na temelju kojih kriterija. Drugo, nadamo se da će većina sredstava ipak biti transferirana u privatni sektor, a ne za krpanje proračunskih rupa. Treba ulagati u one tvrtke koje su pokazale izdržljivost i spremnost na prilagodbu nesigurnom vremenu u kojem živimo. Treće, ako će se već dio sredstava utrošiti na krpanje proračunskih rupa, Vladi predlažemo smanjivanje poreza i parafiskalnih nameta, tj. smanjivanje PDV-a. Važno je da reforma rezultira rasterećenjem poduzetništva te optimizacijom poslovanja javne uprave i lokalne samouprave kao i smanjivanjem birokracije. Važno je u što će taj novac biti upumpan da nam se ne dogodi da on nakon nekoliko godina bude potrošen, a ne dogodi se ništa.
Tko će nadzirati trošenje?
Branko Grčić (SDP) ističe da nas očekuje veliki problem.
– A to je kako obaviti proces programiranja za novu financijsku perspektivu i za taj proračunski dio novca za razdoblje 2021. – 2027., tako i za ovaj hitni program potpore za oporavak nakon koronakrize. Tek nakon toga slijedi provedba programa i konkretnih projekata. Kako je riječ o novcu koji će biti korišten na projektnoj osnovi, bojim se stare hrvatske boljke. Ni novac iz postojeće financijske perspektive 2014.
– 2020. nismo iskoristili kao što su to učinile druge zemlje pa smo s 30-ak posto iskorištenosti EU fondova na samom začelju EU. Bojim se da će se to ponoviti i sad – skeptičan je Grčić.
Zvonimir Troskot iz Mosta postavlja pitanja:
– Što taj novac, posuđen od EU, znači za budućnost Hrvatske? Može li se dogoditi da EU uvede npr. naknadu za korištenje tržišta da bi se isplatio dug koji je EU uzela na međunarodnom tržištu duga? I kako će taj novac biti potrošen te uz kakav i čiji nadzor?
Čitam tekst javnog poziva i što je sve potrebno za sufinaciranje obnovljivih izvora energije za proizvodnju el. energije. Strašna birokracija, puno različitih dokumenta. Imam osjećaj da država radi sve da bi potencijalnog investitora demotivirala. Samo čitanje javnog poziva me odvraćaća od misli da uložom jednu lipu. Primjera rada u PL ti je potreban javno bilježnički akt da si vlasnik ili suvlasnik obiteljske kuće i to je sve što ti je potrebno da bi realizirao investiciju. U PL postoji banka za obnovljive izvore energije, a krediti su s 1% kamate.