Ustavni sud ukinuo je na prijedlog Rektorskog zbora na čelu s prof. dr. sc. Perom Lučinom odluku iz kolovoza 2013. o plaćama rektora i prorektora te odredbu iz Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojom je Vlada ovlaštena utvrditi tu plaću ovisno o broju zaposlenika, s gornjim limitom u visini plaće zamjenika i pomoćnika ministra. Tu je nakanu Lučin svojedobno ocijenio "zaista uvredljivom". Do novog zakonskog uređenja primjenjivat će se pravila koja su vrijedila do sporne odluke. To je još jedna pljuska ministarskom radu Željka Jovanovića, ali i proračunu jer je Vlada s ukinutom odlukom štedjela oko pet milijuna kuna godišnje.
Opet odluka bez dijaloga
Opet su napravljene proceduralne pogreške. Plaće rektora pojavile su se kao tema tek u konačnom prijedlogu zakona kada su, prema tumačenju Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, uvrštene kao rezultat temeljite javne rasprave. Ali, pregledom opsežne dokumentacije o javnoj raspravi Ustavni sud nije našao ni riječi o plaćama (pro)rektora. Jovanović je tek pred saborskim odborima kao novinu spomenuo da se Vladi daje ovlast određivanja koeficijenata za izračun plaće (pro)rektora, ali je prešutio limitiranje plaća. I u Saboru je to prešutio, a nije ni konzultirao Rektorski zbor. Dakle, nije bilo javne rasprave. Izostao je dijalog, zaključio je Ustavni sud i dodao svoje stajalište, na koje je Jovanovića drugom prigodom već upozoravao: "Demokratičnost procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pitanjima od općeg interesa jest ono što sam akt, kao ishod te procedure, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv".
Iako je dopustivo zakonski urediti plaće (pro)rektora, ovlast koja je dana Vladi nije ustavnopravno prihvatljiva s obzirom na prirodu poslova i značaj društvenih funkcija rektora i prorektora javnih sveučilišta, čija je autonomija zaštićena Ustavom. Stoga su 2007. brisani s popisa državnih dužnosnika. Vlada nije ničim opravdala zašto bi im trebala uređivati plaće, dok je ustavnopravno neprihvatljivo limitiranje visine plaće zakonskom zabranom.
Izuzetak za sveučilišta
Uspoređujući pravila za određivanje plaće sedam rektora i 30 prorektora s onima za državne i pravosudne dužnosnike te državne i javne službenike, Ustavni je sud utvrdio da su čelnici sveučilišta jedini za koje Vlada utvrđuje plaće, dok Sabor odlučuje o plaćama svih dužnosnika i službenika. Time se stvara dojam narušavanja ustavne autonomije sveučilišta te izvrće slika o strateškom opredjeljenju države prema tom sustavu. Samo zakonodavni postupak jamči dostatan stupanj demokratičnosti procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pravnom položaju (pro)rektora pa i o plaći, jer su to pitanja – s obzirom na specifičan utjecaj visokog obrazovanja na razvitak društva te rezultate koje društvo očekuje od javnih sveučilišta – od općeg interesa, obrazloženo je. Plaće (pro)rektora bile su smanjene 25 do 30 posto.
>> Rektoru Bjelišu režu plaću s 47.000 na 35.500 bruto
>> 'Neka nam ministar smanjuje plaću, ali ne smije nas vrijeđati'
ajmo sada tuzbe ali stetu da plati onaj koju je i napravio svako svoj racun da plati nema na ledja porezni obveznika.