Petaši i šestaši iz Osnovne škole Julija Benešića u Iloku isprva su bili jako sramežljivi, no nije dugo trebalo da se oslobode i preplave docenticu Ekonomskog fakulteta, Dajanu Barbić, s lavom odgovora na njena pitanja o novcu, štednji i financijama. Što je novac, što je IBAN, čemu služi PIN i kako štedjeti samo su neki od pojmova o kojima se razgovaralo na još jednoj Maloj akademiji financija, projektu kojem je idejni začetnik Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima, s ciljem da se među učenicima potakne važnost i svijest o financijskoj pismenosti. Na edukacijama o financijskoj pismenosti sudjeluje 20 od 80 osnovnih škola diljem Hrvatske koji su poslali najbolji esej o važnosti financijske edukacije. Timovi najbolje ocijenjenih eseja ulaze u treći krug natječaja u kojem će izraditi kreativne radove o naučenom kako bi se izborili za glavnu nagradu – 15 tisuća kuna koje dobiva škola za kupnju nužnih materijala ili opreme i tablete za pobjednički tim koji je sudjelovao u projektu.
Koliko banana za bicikl?
Jedna od prvih lekcija koju su iločki učenici učili bila je vrijednost novca, pa su tako morali navesti cijenu koju bi, u bananama, dali za jedan bicikl. Paula je predložila 25 kilograma banana, 15, Lana 20, dok su drugi predlagali 28, 30 kila... Konačno je jedan učenik, Mario, postavio odgovor koji je najbliži pravoj istini.
- Valjda ovisi o tome o kojem se biciklu radi, nije isto ako kupujemo Poni ili Mountain Bike – domišljat je bio, a upravo je to poruka koju je profesorica htjela poručiti, a to da novac postoji da da vrijednost nekom proizvodu, a ta bi vrijednost trebala biti jednaka za sve na tržištu. Tako su đaci saznali da se u bananama i mesu nekoć trgovalo, u stilu trampe, pa je tek 1800-ih godina došlo do uvođenja papirnatih novaca, a osamostaljenjem države dobili smo kune i lipe. Novac je kasnije, objasnila je profesorica, došao u nekoliko raznih oblika, od koji je jedan i kriptovaluta imenom bitcoin. Učenici su ponovno licitirali koliko oni misle da jedan bitcoin danas vrijedi pa je Paula ponovno predložila 20 dolara, Mario je digao svotu na čak 500 dolara, no nitko od njih nije znao koliko su daleko od prave brojke.
- Jedan bitcoin danas vrijedi čak 3000 američkih dolara, mada to nije uvijek bilo tako. Nekoć je vrijedio 15.000 dolara, no znao se spustiti na vrijednost od samo par centi – objasnila je predavačica Berčić, tako objasnivši zašto je, zbog svojih velikih oscilacija u vrijednosti, nesigurno ulagati u internetske valute.
No, dok su u nekim područjima djeca pokazala svoje neznanje, u drugima su dali ideje i rješenja problema koja možda odraslima ne bi pala na pamet. Tako je, doznavši da osoba može potrošiti čak 18.000 kuna u pet godina ako svaki dan pije kavu, Laura predložila da bi trebala jednostavno kupiti aparat za kavu i tako uštedjeti, dok su njeni kolege predložili da jednostavno ode kod susjeda jer – budimo realni – tamo je kava ipak besplatna. Pokazali su oni i veliku mudrost za svoje godine, pogotovo kad je bilo pitanje postavljanja realnih financijskih ciljeva.
- Moj je cilj da budem sretna kad budem u mirovini i da imam dovoljno visoku penziju – rekla je mala Paula. Razlog ovoj realnosti, objasnila je njihova profesorica i mentorica Nataša Horvat, njihovo je zanimanje za financijske teme gledajući roditelje i njihovo rješavanje financijskih situacija. Ove radionice, kazala je, bit jako su dobra stvar za njihovu budućnost.
- Novac je dio njihove svakodnevnice i bilo bi dobro da nauče nešto, pomoći će im kasnije u budućnosti – objasnila je profesorica Horvat.
Prvi stup, drugi stup, bitcoin...
A osim u Iloku, Mala akademija financija održala se i u Ivankovu i u Budrovcu kraj Đakova. Učenici osmih razreda pokazali su izvanredno znanje u svim područjima, pa se tako činilo kao da edukacija nije bila niti potrebna. Kristijan je, primjerice, ne samo znao što je bitcoin, koliko vrijedi i kako se koristi, već je znao nabrojati i druge kriptovalute. I ostali su kolege jako dobro poznavali svoju financijsku teoriju do toga da su čak znali da prvi hrvatski papirnati novac potječe s otoga Paga, no ipak su na edukaciji naučili stvari o kojima nikad nisu čuli, poput prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa, pa su shvatili zašto je mirovinski sustav trenutno u problemima. S obzirom da prvi stup odražava međugeneracijsku solidarnost, objasnila je docentica Barbić, a sve veći broj mladih odlazi iz zemlje, ostaje previše starijih osoba i premalo onih koji bi im pomogli da imaju veću mirovinu.
- Djeca prate sve izvannastavne aktivnosti, jako su zainteresirani u sve što mogu da učine svoju budućnost boljom i zato im se svima jako svidjela ova radionica. Moram priznati, i meni isto – istaknula je njihova mentorica, Marija Jurić.
