Proteklih nekoliko tjedana cijela je Amerika napeto pratila dramu oko imenovanja Bretta Kavanaugha, uglednog konzervativca i uzornog obiteljskog čovjeka, za suca američkog Vrhovnog suda. Usred postupka njegova izbora dr. Christine Blasey Ford, profesorica sa Sveučilišta Palo Alto u Kaliforniji, optužila je tog uspješnog suca, poznatog kao jednog od progonitelja Billa Clintona u slučaju Lewinsky, za seksualno napastovanje.
Incident se navodno dogodio još davnih 1980-ih, dok su oboje bili srednjoškolci. Kavanaugh je, prema svjedočenju Blasey Ford, pijan skočio na nju na školskom partiju, začepio joj usta i pokušao s nje strgati odjeću. Sve je to gledao njegov prijatelj Mark Judge, danas poznati pisac.
Nakon Blasey Ford javile su se još dvije žene koje su Kavanaugha optužile za seksualne napade, ovoga puta za vrijeme njegova studija na Yaleu, a pojavila su se i brojna druga svjedočenja o njegovom razularenom ponašanju koja su danima vrištala s američkih naslovnica. Iako je Kavanaugh odbacio sve optužbe, cijela je stvar završila pred Odborom za pravosuđe američkog Senata koji je pozvao Kavanaugha i Blasey Ford da daju svoje iskaze.
‘Osveta Clintonovih’
Nastup suca Kavanaugha pred Odborom izazvao je pravu buru negativnih reakcija. Kavanaugh je bio vidno iznerviran i iznio je niz oštrih i neurotičnih političkih ocjena koje ne priliče kandidatu za suca. Optužbe protiv sebe je nazvao "političkom hajkom", "osvetom Clintonovih" i ljevičarskom kampanjom plaćenom milijunima dolara.
The Economist je nakon njegovog svjedočenja napisao da čak i ako je nevin, nakon takvog istupa ne smije biti izabran za suca Vrhovnog suda jer je pokazao izrazitu stranačku pristranost i zato što "niti jedan sudac ne bi smio ostavljati dojam da je obuzet mržnjom prema jednoj od dvije najveće stranke". Vrlo slično su reagirali i brojni drugi mediji pa su Kavanaughu PR savjetnici savjetovali da se malo pospe pepelom nakon čega je napisao kolumnu u Wall Street Journalu u kojoj je rekao: "Bio sam previše emotivan. Znam da je moj ton bio oštar i da sam rekao neke stvari koje nisam trebao reći."
Usprkos silnoj medijskoj dreci i brojnim prosvjedima koji su pratili Kavanaughov izbor, Odbor za pravosuđe odlučio je potvrditi Kavanaughovu nominaciju, ali su ipak pozvali FBI da u roku od tjedan dana ispita sve detalje slučaja. FBI je nakon nekoliko dana utvrdio da nema dokaza koji mogu poduprijeti optužbe protiv Kavanaugha, nakon čega je Senat tijesnom većinom glasova konačno potvrdio Kavanaugha za vrhovnog suca.
Republikanska Senatorica iz Mainea Susan Collins, inače velika zagovornica prava na pobačaj čiji je stav do samog kraja bio neizvjestan, u konačnici je podržala Kavanaugha ponudivši vrlo smireno i razložno objašnjenje: "Ne postoje dokazi koji nedvojbeno upućuju da su se stvari za koje optužuju Kavanaugha zaista dogodile te da bi odustajanjem od njegova izbora zapravo odustali od presumpcije nevinosti", rekla je Collins. Kavanaughovim imenovanjem ideološka ravnoteža Vrhovnog suda, koji broji devet članova, pomaknula se u korist konzervativaca. The New York Times zaključio je kako njegov izbor predstavlja "trijumf konzervativaca, ali kako je njime zadan velik udarac imidžu Vrhovnog suda."
Kavanaughov izbor ima, međutim, puno šire društvene implikacije. Političko-medijska travestija njegova imenovanja dodatno je produbila jaz između “dviju Amerika” koji, čini se, nikada nije bio veći i opasniji. Jednu Ameriku čine simpatizeri predsjednika Donalda Trumpa koji je američku politiku pretvorio u urnebesan reality show, prepun skandala i iznenadnih obrata. Iako se Trumpove birače često prikazuje kao "bijesne bijele muškarce“ koji mašu puškama, voze kamiončine i kupuju u Walmartu, profil njegovih birača puno je kompleksniji. Moj vremešni poznanik Bob živi u malom gradu Emmausu u Pennsylvaniji i Trumpov je birač. Kaže da nije oduševljen njegovim stilom jer dijeli ljude i polarizira Ameriku, ali je potpuno oduševljen njegovom politikom.
– Imam puno godina i Trump je prvi predsjednik koji je nešto napravio za Ameriku. Ne sviđa mi se njegov način, njegov jezik, ali mi se sviđa to što je direktan. Ovi svi prije njega su pričali, ali nisu ništa napravili. On zna kako zaštiti američku ekonomiju. Osim toga, Amerika ima velik problem s ilegalnim imigrantima koji ne plaćaju porez. Netko to mora riješiti – objašnjava Bob svoje simpatije prema Trumpu.
Odumire javna sfera
Drugu Ameriku čine liberalniji, progresivni birači koji preziru Trumpa i njegov "impulzivan, nekompetentan i neciviliziran" način upravljanja zemljom. Ti su Amerikanci zgroženi Trumpom i njegovim odnosom prema manjinama, ženama, ljudskim pravima i općenito, vlasti i demokraciji. Oni smatraju da Trump sramoti Ameriku i da svojim ponašanjem i politikama dovodi u pitanje temeljne vrijednosti te zemlje. Za njih je Kavanaughov izbor ne samo velik udarac američkom sustavu ravnoteže vlasti nego i sramotna pljuska glasnom #metoo pokretu koji se u Americi izjednačava s borbom za prava žena i njihovom zaštitom od najčešće moćnih zlostavljača.
Nesnošljivost između tih dviju Amerika eskalirala je do te mjere da Amerikanci raspravu o bilo kojem političkom ili društvenom pitanju doživljavaju izrazito emotivno i vrlo osobno. Iako su u Hrvatskoj isključivost i verbalno nasilje prema neistomišljenicima postali žalostan standard, u Americi je to vrlo neobično. Mogućnost civilizirane, demokratske rasprave o bilo kojem političkom pitanju jedna je od temeljnih dogmi suvremene Amerike koja je u posljednje vrijeme ozbiljno dovedena u pitanje.
Veliku ulogu u polarizaciji američke javnosti imaju tradicionalni mediji koji su se vrlo jasno opredijelili protiv ili za Trumpa. U taboru protiv Trumpa prednjače liberalni mediji predvođeni CNN-om i New York Timesom, koje Trump naziva "neprijateljima naroda" i "medijima koji šire lažne vijesti". S njim se slaže i moja susjeda Shirley, podrijetlom iz Austina u Teksasu: "Ne gledam više CNN. Pristrani su i razapeli su jednog tako finog i uspješnog gospodina kao što je sudac Kavanaugh. Nazvali su ga ‘zlom’. I to na temelju čega? Neke mladenačke gluposti koja se možda dogodila, a možda i nije" Shirley zato gleda televiziju Fox News, koja je Trumpov osobni džuboks i pouzdan advokat. Za nju su oni, kako kaže, "umjereni i objektivni".
Istraživanje koje je objavila stranica YouGov u vezi sa slučajem Kavanaugh potvrđuje da je američko biračko tijelo izrazito podijeljeno i ukopano u svoje ideološke rovove. Naime, 73 posto Demokrata reklo je da vjeruje Christine Blasey Ford, dok je 74 posto republikanaca reklo da vjeruje sucu Brettu Kavanaughu, što znači da svjedočenja Kavanaugha i Fordove nisu puno utjecala na njihove unaprijed definirane stavove. Sve to sugerira da Trumpovoj Americi, kao i mnogim drugim demokracijama, prijeti odumiranje javne sfere kao prostora u kojem ljudi različitih uvjerenja civilizirano i konstruktivno raspravljaju o temama od općeg interesa.
Raspad javne sfere događa se usporedno sa zatvaranjem ljudi u svoje blindirane komunikacijske bunkere ili, prema riječima Elia Parisera, "filtar-balone" unutar kojih razgovaraju samo sa svojim istomišljenicima, prate isključivo medije koji im govore ono što žele čuti, dok im Google i Facebook serviraju samo probrane informacije koje su u skladu s njihovim interesima i uvjerenjima. Krajnja posljedica jačanja takvih balona jest radikalna polarizacija i opći pad tolerancije jer "onaj tko ne misli poput mene ugrožava moj način života i moj je neprijatelj".
Razapeta između slabih institucija, histeričnih političkih krajnosti i podivljalih medija, Hrvatska je bitku za toleranciju u javnom prostoru, na žalost, već izgubila. Americi ta bitka tek predstoji. Izbori za kongresnike, senatore i lokalne predstavnike koji Ameriku čekaju u studenom ove godine definirat će odnos “dviju Amerika” i presudno odrediti put kojim će Amerika ići sljedećih godina.
Melania Trump u Africi
Kavanaugh je nevin, a ljevicarski fasisti sve luđi i agresivniji te i sami demokrati ukljucujuci Hillary ili pozivaju na nasilje prema republikancima ili ga odbijaju osuditi...