Nakon što su otvoreni kafići, trgovački centri i svi ostali uslužni poslovi, polako se vraća i potrošnja domaćeg stanovništva na uobičajene vrijednosti.
Prošli je tjedan, primjerice, u trgovini na malo premašena vrijednost izdanih fiskaliziranih računa iz istog tjedna prethodne godine 1,5 posto, a ukupna je potrošnja bila u zaostatku samo 10 posto! Hoteli i restorani i dalje su u debelom minusu. I dok trgovci polako nadoknađuju minuse, vraćanje u normalu najkasnije će se osjetiti na prihodima državnog proračuna. Dosad je stotinu tisuća poduzetnika zatražilo, a većina je i dobila, tromjesečni moratorij na plaćanje javnih davanja. Vlada procjenjuje da će zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti i oprosta javnih davanja proračun ostati bez 18 milijardi kuna!
Mjere do 20. lipnja
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je naplata doprinosa u travnju smanjena 20 posto u odnosu na godinu prije, dok je naplata PDV-a smanjena 43 posto. Inače, u travnju prošle godine država je naplatila oko 3,7 milijardi kuna socijalnih doprinosa i oko pet milijardi kuna PDV-a. Samo u mjesec dana proračun je tako ostao bez 2,5 milijardi kuna PDV-a. U zdravstvenom su sustavu tijekom travnja na neplaćenim doprinosima izgubili nešto više od 400 milijuna kuna, a slični su manjkovi bili i u javnom mirovinskom sustavu, kamo odlazi 15 posto mirovinskih doprinosa (5 posto ide u drugi stup).
U tri mjeseca državni će fondovi tako ostati bez približno dvije i pol milijarde kuna socijalnih doprinosa. Sama tehnika naplate doprinosa u razdoblju pandemije je neobična. Primjerice, tvrtkama koje su na listi za državnu potporu za plaće (3250 ili 4000 kuna) automatski se otpisuje iznos do 3240, odnosno 4000 kuna po radniku, dok se razlika do pune plaće zaposlenih radnika evidentira kao odgođena obveza. Posebne okolnosti na osnovi kojih se može tražiti moratorij na plaćanje javnih davanja stupile su na snagu 20. ožujka i (zasad) traju do 20. lipnja.
Država će moći računati na osjetniji priljev poreznih prihoda tek za mjesec dana kada će doći na naplatu prve odgođene obaveze iz ožujka! Odgoda plaćanja javnih davanja primjenjivat će se na tvrtke s padom prihoda od 20 do 50 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prvo, dok će se trajni otpis evidentiranih obaveza odnositi na poduzetnike s padom prihoda iznad 50 posto.
Odluke o otpisu donosit će se od srpnja, nakon što tvrtke dostave cjelovite podatke o poslovanju, tako da se još ne zna tko će sve dospjetiu tu skupinu. Pretpostavka je da će među njima dominirati tvrtke u turističkom sektoru, dok su u razdoblju karantene glavni punitelji proračuna trgovci hranom i higijenskim potrepštinama koji su cijelo vrijeme radili.
Hrvatska ima oko 115 tisuća tvrtki redovitih poreznih obveznika te 85 tisuća obrtnika i samostalnih profesija. Odgodu ili otpis dosad je zatražilo oko 45 tisuća poduzeća te 55 tisuća obrtnika i ostalih fizičkih osoba!
Bez prekida staža
Što će biti s neplaćenim doprinosima s obzirom na to da oni za sobom povlače određena prava? Opseg i prava zdravstvenih usluga nisu u direktnoj vezi s visinom uplata u zdravstveni fond, ali kod mirovina je situacija ponešto drugačija. Kod radnika zaposlenih u tvrtkama koje će dobiti oprost plaćanja javnih davanja pojavit će se rupa u plaćanju mirovinskih doprinosa koja će jednog dana utjecati na visinu njihovih mirovina.
Za tri ili šest mjeseci gubitak ne mora biti velik, no radnici ga neće moći izbjeći. Za zaposlene je važno što je i u mirovinskom sustavu pravo na staž vezano uz postojanje radnog odnosa i prijavu na mirovinsko osiguranje, a ne za uplate, pa će staž teći i za razdoblje neplaćenih doprinosa. Tvrtke s padom prihoda između 20 i 50 posto moraju odgođene obveze platiti u iduće dvije godine. Kako su obveznici uplata doprinosa poslodavci, država ne smije teretiti radnike za plaćanje duga.
ne izgleda dobro, bdp će nam pasti najviše u europi ...