Obrambeni je sustav vrlo aktivan u požarima i poplavama: od dva do tri puta godišnje ponavlja se “sezona” elementarnih nepogoda koje dosad nisu bile prisutne, a pojavile su se zbog klimatskih promjena, i tada vojska intervenira. Postoji i dokument iz Bonna o potencijalnim ugrozama od zagađenja okoliša koji definira strategiju kako surađivati na zaštiti u takvim situacijama – istaknuo je Igor Tabak, sigurnosni i vojni analitičar portala Obris, govoreći o povezanosti ekologije i nacionalne sigurnosti. No, malo je reći da je problem nacionalan jer i zbog uzroka i zbog posljedica prelazi granice nacionalnih država.
– Ne možemo zemljama pustiti da same rješavaju probleme, potrebna je međunacionalna suradnja. Sve su češće velike suše, one uzrokuju pomor životinja, glad dovodi do migracija, a onda je to problem koji postaje naš – opisuje Tomislav Škreblin, rukovoditelj tehničkog odjela Centra za vozila Hrvatske.
No, osim supranacionalnih prijetnji, imamo mi u Hrvatskoj i neke autentične, domaće.
– Govorimo o nacionalnoj sigurnosti, a u srcu Zagreba, na Institutu “Ruđer Bošković” imamo spremljen radioaktivni otpad – upozorava Renato Petek iz Gradske skupštine grada Zagreba na tempiranu bombu u metropoli o kojoj je svojedobno prvi pisao Večernji list.
Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost
Slab doseg poticaja
Tabak ističe da problematika radioaktivnog otpada nije samo zagrebački problem jer je za njegovo odlaganje trenutačno u državi predviđeno samo to jedno, malo je reći neprimjereno mjesto.
– Postoji plan gradnje odlagališta pokraj Siska oko kojeg se lome koplja nekoliko županija. A ovo koje sad imamo u centru je najveće državne aglomeracije, u središtu Zagreba. Strah me i pomisliti što bi se moglo dogoditi – zabrinut je Tabak.
Govoreći o transportu kao jednom od glavnih zagađivača i o nedavnoj aferi “Dieselgate”, Škreblin je istaknuo da se očito svjesno išlo na varanje na podacima o kancerogenim dušikovim oksidima, pa i pod cijenu kazne, s obzirom na troškove gradnje sustava koji imaju manju emisiju.
– U Hrvatskoj je 2017. bilo svega 277 električnih automobila i 2600 hibridnih vozila, što je zanemarivo malo u odnosu na dva milijuna registriranih vozila prosječne starosti 14 godina. Treba poduzeti mjere da se taj vozni park obnavlja – poručuje Škreblin ističući da bi, možda, umjesto izdašnih poticaja za kupnju električnih vozila, bolje bilo fokus pomaknuti na nova konvencionalna vozila koja manje zagađuju.
– Jer, utjecaj tako malog broja vozila na ekološku sliku transporta stvarno je zanemariv – kaže Tabak.
Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost - 2. dio
I vojska odvaja otpad
Vojna je industrija posebno problematična s transportom jer tenkovi i slična vojna vozila baš i ne idu na električni pogon, a u Hrvatskoj je ekološka transformacija vojske u povojima.
– Srećom, NATO i EU tjeraju nas da se prilagodimo standardima. Hrvatska je vojska počela odvajati otpad – kaže Tabak.
Dario Kuntić, vojni analitičar, otkriva da je SAD, nakon što je pretrpio brojne napade u Afganistanu i Iraku na konvoje koji prevoze naftu, bitno uložio u obnovljive izvore i triput povećao njihovo korištenje od 2011. do 2015.
– Hrvatska je na najnižoj razini u odvajanju otpada. Tenkovi se pogone oblicima energije koji su najveći zagađivači, tu su promjene spore. No, puno je drugih elementa na kojima se može poraditi; na opskrbi baza obnovljivom energijom, solarima, u čemu je Amerika daleko odmaknula, a Hrvatska će se u sklopu NATO-a pokušati prilagoditi.
Tabak je upozorio na problem stotina tisuća tona raznog otpadnog streljiva u Jadranu, što je puno veći posao od razminiranja i godinama će se rješavati novcem iz EU. Kao veliki rizik vidi i gospodarsko oslanjanje na turizam koji je geopolitički, ekološki i sigurnosno iznimno osjetljiv.
– Kockarski je osloniti se na tako osjetljivu granu — zaključuje Tabak.
Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost - 3. dio
bomba zvana,veleizdaja