Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u intervjuu za Večernji list govori o rezultatima Konferencije o budućnosti Europe i onome što slijedi, a što je zamišljeno kao reforma Europske unije na temelju preporuka građana s te Konferencije.
Konferencija o budućnosti Europe je završila. Što dalje? Kako i kada će se te preporuke pretočiti u akciju, konkretne mjere i poteze?
Konferencija je vrlo simbolično završila 9. svibnja uručivanjem preporuka predsjednicima triju europskih institucija. No završetak možda nije najbolja riječ, jer to nikako nije bio kraj procesa, s obzirom na to da je Konferencija otvorila jedno sasvim novo poglavlje Europske unije: ono koje će biti ispisano težnjama i potrebama njezinih građana, a ne više samo voljom njezinih političkih elita. Na pitanje kako dalje, odgovor je – odlučno. Ne može biti nikako drukčije, jer je upravo obećanje da ćemo ih ovoga puta poslušati, bila istinska motivacija građana da se svi srcem upuste u ovaj proces, a ujedno i sastavni dio jednadžbe u kojoj više nema nepoznanica. Građani su pretočili svoja očekivanja u 49 prijedloga i 326 mjere, a sad je na nama da te preporuke prevedemo u akcije, inicijative, prijedloge. Uz komunikaciju na temu sljedećih koraka koju Komisija priprema za lipanj, preporuke ćemo tematski integrirati u radni program Komisije i tako osigurati da budu provedene – barem one po pitanju kojih imamo ovlasti djelovati.
Neke od najvažnijih preporuka građana zahtijevaju promjenu temeljnog ugovora EU. Niz država članica, među njima i Hrvatska, odmah su dale do znanja da nisu baš zagrijane za promjenu ugovora. Neke druge su signalizirale da jesu za to. Hoće li, nakon ovakvih zaključaka Konferencije, biti promjene temeljnog ugovora EU ili neće?
Ne bih se složila da najvažnije preporuke zahtijevaju izmjene Ugovora. Za mene osobno, jedna je od najvažnijih preporuka, preporuka broj 15 – ona o demografskoj tranziciji. Već sam je djelomično i počela provoditi jer planiram odmah nakon ljeta predstaviti novu inicijativu pod nazivom “care strategy”. Riječ je o inicijativi koja ima cilj unaprijediti kvalitetu skrbi, kako naših najmlađih tako i najstarijih, a koja predstavlja izravni odgovor preporukama samih građana. Ovo je samo jedan primjer, ali ima ih još jako puno. Poput problema odljeva stanovništva i “brain draina” koji također jasno muči građane (preporuka 49) te na koji planiram odgovoriti inicijativom koju ću predstaviti prije kraja godine s povjerenicom Ferreira. Ono što želim naglasiti je da zapravo samo ograničeni broj preporuka uistinu zahtijeva izmjene temeljnih ugovora, a velika većina može se provesti na temelju postojećih pravnih osnova. No potpuno je razumljivo da je pitanje izmjena Ugovora polučilo najveći interes. S jedne strane onih koji ga se boje, ne posve neopravdano jer smo svi svjesni poteškoća ne samo koncipiranja izmjena već i ratifikacije. A s druge onih koji mu se nadaju, vjerujući da će izmjenama Unija biti u stanju djelovati brže i učinkovitije, posebice na područjima poput zdravlja ili obrane gdje nam je iskustvo s COVID-19 i s ratom u Ukrajini pokazalo da nam treba više od onoga što imamo. Lipanjsko Europsko vijeće zasigurno će nam dati odgovore i smjernice kako dalje po tom konkretnom pitanju.
Biste li rekli da je Konferencija o budućnosti Europe uspjela zaista privući i obične građane koje EU do sada nije u toliko mjeri zanimao? Ili je privukla one koji već jesu poslom ili osobnim interesom povezani s EU, njezinim politikama i temama kojima se najčešće bavi? Je li Konferencija uspjela izaći iz tog čuvenog “Brussels bubblea”?
Ono što mogu sa sigurnošću reći je da smo napravili sve kako bismo zaista privukli obične građane i izašli iz tog famoznog bubblea. Kao prvo, sastav panela bio je takav da su građani izabrani na najraznolikiji mogući način. Ne samo po dobi već i po tome odakle dolaze. Nitko od njih nikad prije nije se bavio europskim pitanjima – da bi na kraju shvatili da su europska pitanja zapravo njihova pitanja. Da su oni dio Europe i da je Europa dio njih. S druge strane, digitalna platforma koja je paralelno podupirala čitav proces, također je uvelike pridonijela naporima da se Konferencija približi svima. Po posljednjim statistikama, zabilježeno je čak 5 milijuna posjetitelja, a samo 9. svibnja, bilo ih je 11.000. Tako da je odgovor na vaše pitanje jedno jasno – da. Uvjerena sam da je Konferencija bila prekretnica te da je pomirila Europu s mnogim Europljanima. Sad je na nama da ih ne iznevjerimo.
Hoće li građani nastaviti imati ulogu u određivanju smjera politike EU kakvu su dobili za vrijeme Konferencije ?
Hoće. Svaka buduća značajnija, posebice zakonodavna inicijativa temeljit će se na konzultacijama s građanima. Dodatno planiramo zajedno s druge dvije institucije organizirati najesen tzv. “feedback event” s građanima, kad ćemo im objasniti kako smo njihove preporuke pretočili u djelo. No, ne smijemo zaboraviti da je veličina ovog procesa istinska komplementarnost koju on ima s izborima, kad građani daju svoje povjerenje onima koji ih zastupaju.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
I od 5 milijuna koji su sudjelovali stigla 49 prijedloga ili 0.00001 prijedlog po participantu??!!! Ako je I od Šujce, previše je. Nego hau meni much more sitzn lajk Shuicha?