Kada u razdoblju od desetak dana, kao što se to dogodilo potkraj travnja i početkom svibnja, u prometnim nesrećama pogine 12 osoba, mahom mladih, sva zvona zazvone na uzbunu. Jer ti alarmantni i tragični podaci pokazuju da svi policijski napori i upozorenja ne nailaze na plodno tlo. Naime, policija godinama vodi kampanju cilj koje je povećanje sigurnosti sudionika u prometu te smanjenje broja poginulih na hrvatskim cestama. U sklopu te i takve kampanje, prošle godine, točnije 1. kolovoza 2019. na snagu je stupio novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji predviđa stroge novčane i zatvorske kazne za ponovljene prometne prekršaje, odnosno za one koji voze prebrzo, pijani, drogirani...
Iako je policija vjerojatno mislila da će drakonske kazne natjerati divlje vozače da malo razmisle prije no što pijani ili drogirani sjednu za volan, iz njihovih statistika ne bi se reklo da je novi zakon polučio neke sjajne rezultate. Jer od 1. kolovoza 2019., kada je novi zakon stupio na snagu, do 30. travnja 2020. na hrvatskim cestama živote je izgubilo 214 osoba, odnosno samo jedna osoba manje nego u istom razdoblju 2018./2019.
Istina, u promatranom razdoblju broj prometnih nesreća smanjen je za 14,1 posto, no policija to vjerojatno jednim dijelom može zahvaliti i COVID-19 jer je karantena iz koje upravo izlazimo za posljedicu imala manje nesreća u ožujku i travnju. A što se tiče prekršaja, pomalo zastrašujuće zvuči podatak da je policija lani od kolovoza, kada je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama stupio na snagu, pa do 30. travnja 2020. evidentirala 497.913 prometnih prekršaja.
Da je prometna kultura nedosanjani san za hrvatske vozače, svjedoči i to da je najčešće evidentirani prekršaj bilo prekoračenje brzine, pa je takvih prekršaja evidentirano 208.183. Na policijskoj listi evidentiranih prekršaja slijedi nevezanje sigurnosnog pojasa (45.102), vožnja u alkoholiziranom stanju (18.847), vožnja tehnički neispravnog i neregistriranog vozila (9697), vožnja bez položenog vozačkog ispita (4146), a čak 2184 vozača zatečena su kako voze u vrijeme kada im je vozačka dozvola bila oduzeta.
Inače, u MUP-u kažu da su od kolovoza lani do travnja ove godine za najteže prekršaje, za koje je predviđena novčana kazna do 20.000 kuna ili 60 dana zatvora, sankcionirali 5723 vozača, koji su ukupno počinili 6283 takva prekršaja. Među sankcioniranim vozačima zbog najtežih prekršaja najviše je bilo onih koji su vozili s više od 1,50 promila u krvi, čak 2292.
Iza alkohola slijede oni koji su za volan sjeli iako nikada nisu položili vozački ispit, a takvih je bilo 1927, a još je 1113 vozača novčano sankcionirano ili im je izrečena zatvorska kazna jer su vozili u vrijeme kada im je bilo zabranjeno upravljati vozilima. Što se tiče predlaganja sankcija, u MUP-u kažu i da su oni za 4621 vozača sudovima predložili novčane kazne, a za 1662 vozača zatvorske te da je najveća novčana kazna, koja je potvrđena, iznosila 37.200 kuna. Što se pak tiče maksimalnih potvrđenih zatvorskih kazni, uglavnom su izricane kazne od 30 do 120 dana zatvora.
Pratite nas
