Ne postoji razlog zbog kojeg bi se riječ “debljina” prešućivala ili zamatala’u druge izraze poput: gojaznost, prekomjerna težina, višak kilograma, punašnost... Sve su to pojmovi iz svakodnevnog života kojima se izbjegava jasno, pa i javno, progovoriti o problemu debljine, bolesti koja iz dana u dan postaje sve brojnija te koja uzima danak u zdravlju, pa i životima – poruka je to organizatora 5. hrvatskog kongresa o debljini koji se održava u Umagu. Prof. dr. sc. Mirko Koršić, FRCP, predsjednik Društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora i predsjedavajući kongresa, ističe da je, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), 2005. godine bilo je 1,6 milijardi prekomjerno teških i 400 milijuna debelih ljudi, a predviđa se da će do 2015. godine broj prekomjerno teških biti 2,3 milijarde, a debelih 700 milijuna.
Djeci prijeti epidemija
– Pandemiji debljine pogoduju brojni čimbenici, a pravi razlog još uvijek nije jasan. Upravo su o tome govorili sudionici kongresa, s kojeg ćemo uputiti smjernice o uzrocima debljine koja uzima sve veći danak u bolesti kostiju, a poseban naglasak staviti na sprečavanje nastanka i razvoja debljine kod djece – kaže prof. dr. sc. Mirko Koršić. Na kongresu je – i to među prvim predavačima – kada su stručnjaci raspravljali o uzrocima sve veće pojavnosti debljine i njezinim zdravstvenim i sociološkim problemima, govorila i dr. Sanja Musić Milanović, stručnjakinja za debljinu iz Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, supruga premijera Zorana Milanovića. Predstavila je rezultate istraživanja pojavnosti debljine u Hrvatskoj prema socioekonomskim statusima.
– Cilj je istraživanja bio, temeljem podataka iz Hrvatske zdravstvene ankete provedene 2003. godine, ustanoviti socijalnu uvjetovanost debljine. Istraživanje na reprezentativnom slučajnom uzorku od 9070 odraslih osoba iz Hrvatske pokazuje da je debljina negativno povezana s višim socioekonomskom statusom – kazala je Sanja Musić Milanović.
Siromašnije su žene deblje
Statistički je znatno manje osoba s debljinom u kategorijama srednjeg i visokog socioekonomskog statusa u usporedbi sa 26,79% osoba s debljinom iz skupine niskog socioekonomskog statusa.
Analiza po spolu pokazala je da je debljina znatno i vrlo jasno socijalno uvjetovana u žena, dok u muškaraca postoji naznaka socijalne uvjetovanosti, koja međutim nije dosegnula statističku značajnost. Udio žena s debljinom u kategoriji niskog socioekonomskom statusa iznosi 30,31%, što je 2,5 puta više u usporedbi sa ženama srednjeg, a čak 3,5 puta više u usporedbi sa ženama visokog socioekonomskog statusa.
Udio muškaraca s debljinom najveći je u najnižem, a najniži u kategoriji osoba iz najvišeg socioekonomskog statusa. Uočene razlike u muškaraca nisu dosegnule statističku značajnost. Samo socijalno uravnoteženija i pravednija društva mogu na kolektivnoj razini napraviti znatan iskorak u rješavanju epidemije debljine – sažela je svoje predavanje dr. Musić Milanović.
Prof. Koršić smatra da su biološki razlozi (genetika) s jedne strane, a stil života s druge strane od odlučujuće važnosti za debljanje. Poseban su problem djeca, koju bi trebalo od najranije dobi kontrolirati kako – ako postoje genske predispozicije – ne bi prešla granicu i već i prije puberteta postala debela.
da, ovo je jako važna stvar koja je zaslužila da bude na naslovnici večernjeg.. da sam otvorio portal moj doktor ili fitness.hr još bi i skužio, al ovo na večernjem... hvala bogu da nisam više pretplatnik i da ga ne kupujem više.