Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sljedeći tjedan trebalo bi konačno sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima usuglasiti mjere skraćenog radnog vremena, a kojima će država sufinancirati dio rada tvrtkama pogođenima krizom zbog koronavirusa. Primjerice, ako tvrtka radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri radna.
Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva, a u kojem naglašavaju da je još uvijek riječ o radnom materijalu za koji očekuju da će ga usuglasiti sa socijalnim partnerima u prvoj polovici idućeg tjedna, očekuje se da će u tu mjeru u lipnju biti uključeno između 100 i 150 tisuća radnika.
Odnosi se na sve sektore
Mjera skraćenog radnog vremena pri tome će se odnositi na sve sektore, a ne samo na prerađivački, kako je to bilo prvotno zamišljeno. Tako će pravo na tu mjeru imati svi poslodavci koji zapošljavaju desetero i više radnika, a državno sufinanciranje radnog vremena trajat će od 1. lipnja do 31. prosinca ove godine. Potpora će se dodjeljivati za privremeno uvođenje punog radnog vremena u trajanju kraćem od 40 sati, ali ne kraćem od 20 sati. Pritom će za puno radno vrijeme privremeno skraćeno na 20 sati tjedno potpora iznositi najviše do 2000 kuna, a za puno radno vrijeme privremeno skraćeno u trajanju između 21 i 36 sati tjedno isplaćivat će se razmjerno manji iznos potpore.
Što se tiče kriterija za isplatu potpore, osnovni će biti očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora, i to u iznosu od minimalno deset posto. Pravo na potporu imat će poslodavci koji zapošljavaju od deset do 50 radnika, i to ako su podnijeli zahtjev za najmanje 30 posto radnika. Tvrtke koje imaju između 50 i 250 zaposlenih imaju pravo na potporu ako podnesu zahtjev za najmanje 20 posto radnika. Poslodavcima koji imaju 250 i više radnika skraćeno radno vrijeme sufinancirat će se ako zahtjev za potporu podnesu za najmanje deset posto radnika. Prijedlog socijalnih partnera je da za tvrtke koje imaju do 50 radnika kriterij bude 20 posto, a za poslodavce koji zapošljavaju više od 50 radnika da to bude deset posto.
Poslodavci koji podnose zahtjev za potporu za skraćivanje radnog vremena morat će pri tome pisano navesti razlog pada zaposlenosti radnika u mjesecu potpore, odnosno pada ukupnog fonda sati rada svih zaposlenih na puno radno vrijeme kod poslodavca od minimalno deset posto. Usto, morat će dokazati i negativan utjecaj pandemije koronavirusa na poslovanje. A to se odnosi na mjesečni pad prihoda od prodaje od 20 posto ili više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, i to na temelju podnesenih Obrazaca PDV-a Poreznoj upravi, zatim na pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcima pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora.
Mjeru skraćenog radnog vremena moći će koristiti poslodavci koji dokažu nemogućnost ugovaranja novih poslova tijekom pandemije koronavirusa kao i nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva i alata. Isto tako pravo na potporu imat će oni koji dokažu nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad. Oni koji žele da im država sufinancira radno vrijeme morat će u svom zahtjevu dostaviti i tjedne planove rada za svakog pojedinog radnika te evidenciju o radnom vremenu.
Svi poslodavci morat će dokazati pad prihoda od prodaje 20 posto u mjesecu za koji traže potporu prije njene isplate, osim prerađivačke industrije. No bit će jasno propisani i kriteriji za vraćanje potpore. A to će morati učiniti oni poslodavci koji od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. godine isplate dividendu ili udjel u dobiti, ako vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele dodijele članovima uprave, izvršnim direktorima, prokuristima ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njihova poduzeća.
Ne smiju isplatiti dobit
Potporu će morati vratiti i poslodavac koji dodijeli pravo članovima uprave, izvršnim direktorima, prokuristima ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegova poduzeća kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica ili tim osobama isplati bilo koji iznos, primjerice bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, u skladu s propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka.
Ako ne žele vratiti potpore, neće smjeti ni stjecati vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele. Usto, poslodavac neće smjeti otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu 30 dana od dana prestanka korištenja potpore. U Ministarstvu kažu da će se mjera skraćenog radnog vremena donijeti kao dio Mjera aktivne politike zapošljavanja koje donosi Upravno vijeće HZZ-a, a financirat će se u sklopu SURE programa Europske unije. SURE je jedna od triju sigurnosnih mreža EU vrijednih ukupno 540 milijardi eura, a namijenjena je očuvanju radnih mjesta, poduzećima i državama članicama.
