U Hrvatskoj još uvijek postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brzi za djecu, što ostavlja negativne posljedice na privatan i profesionalan život žena, pokazalo je istraživanje provedeno u okviru EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života".
Rezultati istraživanja "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena" predstavljeni su u ponedjeljak na konferenciji na kojoj se govorilo o osvješćivanju i uklanjanju rodnih stereotipa. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. među 600 zaposlenih žena u Hrvatskoj koje žive s partnerima barem godinu dana.
Pranje, glačanje i kuhanje samo za žene
Rezultati su pokazali da rutinske kućanske poslove, poput pranja, glačanja, kuhanja i pospremanja, gotovo u potpunosti u Hrvatskoj obavljaju žene, rekla je Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"U Hrvatskoj je 90 posto veza takvih da u njima glača isključivo ili pretežno žena, a žene većinom i čiste, peru rublje, podove i ostalo", kazala je.
Kada je riječ o brizi za djecu i starije članove obitelji, to su također većinom ženski poslovi. Primjerice, kupovinu odjeće i obuće djeci te uzimanje bolovanja zbog bolesti djece u najvećoj mjeri u Hrvatskoj obavljaju majke, dodala je.
S druge strane, tipično muški kućanski poslovi u Hrvatskoj su povremeni rutinski poslovi poput održavanja stana, automobila i uređenje vrta, dok je briga o kućnim ljubimcima, kao i kupovanje namirnica, ravnopravno raspoređeno između muškaraca i žena.
Iz rezultata je očito, naglašava Klasnić, da zaposlene žene zaista obavljaju drugu smjenu kod kuće, što ostavlja negativne posljedice na njihov privatan i profesionalan život.
"Ženama za takozvanu treću smjenu, koja uključuje slobodno vrijeme, hobije i razonodu, ostaje tjedno 26 sati, dvostruko manje nego muškarcima, kojima ostaje 50 sati", ističe.
Na jednodnevnoj konferenciji, koja se održala u sklopu projekta financiranim REC (Rights, Equality and Citizenship) programom Europske komisije koji se bavi ekonomskim osnaživanjem žena, govorilo se i o problemima s kojima se žene sreću na tržištu rada, opterećenosti u privatnoj sferi zbog koje vrlo često trpe njihove karijere, te potencijalnim preduvjetima za pomirenje profesionalnog i obiteljskog života.
Ustaljeni način percepcije rodnih uloga neodrživ
Zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec naglasio je da se napredak društva u cjelini oslanja na bogatstvo različitosti, a to uključuje i sudjelovanje žena i njihovog potencijala, znanja i vještina na svim razinama.
"Ustaljeni način percepcije rodnih uloga u privatnom i poslovnom svijetu koji trenutno imamo u Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji općenito, više nije održiv. Stoga ravnopravnija raspodjela obveza vezanih uz obitelj postaje naša zajednička odgovornost", kazao je.
Projekt EU -a o ravnopravnosti muškaraca i žena počeo je 1. siječnja 2016. godine, a završava s početkom 2018. godine, te osim radionica i seminara uključuje kazališne predstave za srednjoškolce o važnosti rodne ravnopravnosti i jednakim mogućnostima za djevojke i dječake.
Nositeljica projekta je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a njegova vrijednost 437.000 eura, s time da Europska unija sudjeluje s 350.000 eura. Partneri u projektu su Hrvatsko narodno kazalište Split, udruga Riječi/Prave/Predstave, te MAMFORCE (Spona code).
Da i šta je sad tu čudno