Otkako je Katolička crkva počela objavljivati kretanja među katolicima, koji su u najvećem broju i Hrvati, u posljednja dva i pol desetljeća bilježili su se različiti trendovi. Razdoblje rata obilježio je drastičan pad, gotovo prepolovljenje njihova broja. Nakon njegova okončanja, uslijedio je značajniji povratak i to razdoblje potrajalo je sve do 2003. godine, nakon čega rapidno počinje pad broja Hrvata katolika, u prosjeku oko 7 do 8000 Hrvata godišnje.
Više ljudi odlazi nego u ratu
Taj je broj, primjerice, u prošloj godini udvostručen. U odnosu na završetak rata u BiH broj Hrvata katolika manji je za nekih 15 tisuća, no za razliku od 2013. godine, kada je bio 464.821 Hrvat, danas ih je manje za čak 74.580. Katolički tjednik iz Sarajeva je i prije nego što je Biskupska konferencija BiH dobila konačne podatke došao do ovih brojeva koji upozoravaju. A govore da je u četrnaest godina u BiH, što zbog negativnog prirodnog prirasta, ali, prije svega, vala odlaska, Hrvata manje za 16 posto od broja koliko ih je bilo 2003. godine. Prema podacima za 2016. godinu, iz četiri biskupije - Vrhbosanske, Banjolučke, Mostarske i Trebinjsko-mrkanske u 2016. iselila su se ili umrla 15.494 Hrvata katolika. U usporedbi s 2015. godinom, kada je u četiri biskupije bilo 405.735 Hrvata katolika, u 2016. ostao je 390.241. Objavljeni podaci prema biskupijama otkrivaju kako je u Vrhbosanskoj biskupiji na kraju 2016. godine bilo manje 12.477 katolika. Naime, u 2015. godini Vrhbosanska nadbiskupija imala je 175.188 vjernika, a na kraju 2016. 162.711. Banjolučka biskupija, koja je u 2015. godini imala 32.908 vjernika, na kraju 2016. godine imala je 31.501, što je manje za 1407 katolika. Mostarska biskupija imala je u 2015. godini 177.821 vjernika, dok je na kraju prošle godine taj broj iznosio 176.619 i manji je za 1202. I Trebinjsko-mrkanska biskupija također bilježi manje vjernika na kraju prošle godine za 408. Ova biskupija je u 2015. godini imala 19.818 vjernika, a na kraju prošle godine taj broj iznosio je 19.940.
Kriza i posljedice
Dakako, i broj umrlih pridonosi lošoj demografskoj slici. Tako su u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u prošloj godini umrle 3503 osobe, Banjolučkoj 701, Mostarskoj 1812 te u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji 275 osoba. Vojni biskup mons. Tomo Vukšić, koji je svojedobno vodio statistike za Biskupsku konferenciju BiH, naglasio je kako put k mogućem rješenju vodi u zaustavljanje iseljavanja i podizanje nataliteta te stvaranje ozračja sigurnosti posebno gospodarskim razvitkom koji bi zaustavio iseljavanje, vjerojatno i podigao natalitet. “U svom budućem gospodarskom organiziranju Hrvati iz BiH moraju ubrzano učiti također od židovskoga modela i iskustva”, naveo je biskup Vukšić, dodajući kako je jednako važno imati političku sigurnost.
>> Zabrinjavajuće stanje: U četiri biskupije u BiH broj Hrvata katolika manji je za više od 15 tisuća
>> Nestaju Hrvati, a nestaju i naši talenti
Na zalost svi bi sada napustili BiH. Hrvati imaju srecu pa odlaze u RH ili uz pomoc hrvatskih putovnica u zelje EU. Sutra ce to isto raditi srbi ako Srbija udje u EU. Vec ionako svi pravoslavci u BiH imaju srbijanske pasose. Ostat ce oni koji su kvotama postavljeni na mjesta gdje ne trebaju nista raditi da zarade neku placu i naravno oni koji ne mogu nigdje vani.