Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u razgovoru s Vatikanskim državnim tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom obnovio je poziv Papi Franje da posjeti Hrvatsku. U razgovoru su razmijenjena mišljenja o stanju u svijetu, a posebno u regiji, te su potvrđeni odlični hrvatsko-vatikanski odnosi. Jandroković je kazao kako hrvatski narod priželjkuje što skoru kanonizaciju kardinala Stepinca.
Nadam se. Proučavam još neke stvari – odgovorio je papa Franjo na pitanje hrvatskih biskupa hoće li Hrvati uskoro dobiti još jednog sveca. Hrvatski biskupi, koji su od ponedjeljka u pohodu ad limina, izravno su pitali papu hoće li kardinal Stepinac uskoro biti kanoniziran, rekao nam je predsjednik HBK Želimir Puljić. Razgovor je trajao oko jedan sat. Puljić je poslao napisani govor o stanju u hrvatskoj Crkvi i pitanjima koje tište hrvatski narod, pa prema tome i biskupe, a nakon što je Franjo kazao da ga je pročitao, razgovaralo se vrlo srdačno i otvoreno. Bilo je, dakako, riječi i o izbjeglicama. Papa Franjo je kazao kako treba prihvaćati izbjeglice, ali ne treba imati širom otvorena vrata, već prihvatiti onoliki broj koji se može integrirati.
– Treba imati otvoreno srce, otvorena vrata za potrebne, ali ako nema prostora i ako nema mogućnopsti da ih se integrira onda treba biti isto tako oprezan, odnosno osigurati ljudima da ih se primi i da oni mogu živjeti – objasnio je Puljić riječi pape Franje.
Na dnevnom redu i vatikanski ugovori
Papin razgovor s hrvatskim biskupima bio je srdačan i neposredan.
– O posjetu pape Franje Hrvatskoj nije bilo riječi, ali se o tome razgovara i na drugim razinama – kazao nam je glavni tajnik HBK don Petar Palić, te dodao i kako se u državnom tajništu razgovaralo i o provedbi vatikanskih ugovora.
U bazilici sv. Petra jučer je u nazočnosti hrvatskih biskupa otkrivena spomen-ploča o povezanosti Hrvata i Svete Stolice. Inicijator postavljanja ploče hrvatski je isusovac p. Božidar Nagy.
– Poticaj da napokon i Hrvati dobiju neko spomen-obilježje u bazilici sv. Petra na svoju dugu kršćansku povijest dobio sam od Mađara, koji imaju čak tri spomen-obilježja na svoje kršćanstvoi. U siječnju 2013. uputio sam dopis HBK i izložio ideju. Nakon tri mjeseca dobio sam pozitivan odgovor, ali u tri godine ništa se nije pokrenulo. 27. veljače 2016. otišao sam izravno do kardinala Angela Comastrija, rektora bazilike sv. Petra. Kardinal Comastri slušao je moj prijedlog i odmah ga prihvatio – kazao je pater Nagy te objasnio da su obojica otišla na mjesto gdje se nalaze takve ploče, među kojima i mađarska. To je hodnik koji vodi iz bazilike u sakristiju. Kardinal Comastri je odmah odredio mjesto za hrvatsku ploču, gdje je kasnije i postavljena.
Tko je izabrao tekst za ploču?
– Kada sam drugi put obavještavao HBK o ploči nakon razgovora s kardinalom Comastrijem u veljači 2016. poslao sam i svoj predložak za tekst, tj. glavne ideje, spomen na najvažnije događaje iz naše kršćanske povijesti povezane s papama i Svetom Stolicom: pokrštenje Hrvata, prvi kontakti sa Svetom Stolicom za pape Ivana IV. potom knez Branimir i papa Ivan VIII. njihova izmjena pisama, krunjenje kralja Zvonimira za pape Grgura VII... Tekst se potom u HBK dorađivao, nadopunjavao, korigirao. Naš vrstan latinist i sastavljač tekstova za takvu vrstu ploča vlč. Slavko Kovačić iz Splita preveo ga je na latinski jezik i onda je HBK tekst u svibnju 2017. poslao u Vatikan – objašnjava pater Nagy.
Ploča je poklon bazilike sv. Petra i njezine uprave Crkvi u Hrvata i hrvatskom narodu. Klesana je u klesarskoj radionici ustanove Fabbrica di San Pietro koja je zadužena za održavanje bazilike. Počela se raditi u listopadu 2017. i bila je dovršena potkraj te godine. Početkom siječnja 2018. ploča je postavljena na mjesto koje je kardinal Comastri odredio. Međutim, ploča je cijelo ovo vrijeme od siječnja sve do danas bila prekrivena drvenim pokrovom.
– Naime, hrvatski su biskupi odredili da se ploča otkrije sada, u studenome, kada svi oni budu u Rimu prigodom svoga pohoda ad limina – dodao je Nagy.
Tekst na latinskom
Iznad teksta u sredini ploče nalazi se hrvatski grb i križ s Višeslavove krstionice tako da je odmah prepoznatljivo kome ploča pripada. A ispod tih naših vjerskih i nacionalnih simbola slijedi tekst na latinskom jeziku: “U spomen na evangelizaciju Hrvata, prvog od slavenskih naroda. Papa Ivan IV. poslao im je opata Martina 641. Papa Ivan VIII. blagoslovio je u ovoj bazilici kneza Branimira i njegov narod na blagdan Gospodinova uzašašća god. 879. Sv. papa Grgur VII. okrunio je Zvonimira za kralja po rukama opata Gebizona god. 1076. Sv. papa Ivan Pavao II., sve ovo spominjući, u ovoj je bazilici slavio svetu misu na hrvatskom jeziku god. 1979. Spomen-ploča postavljena je ovdje 2017., u vrijeme pontifikata pape Franje.”
Srbi su 1941. primili katoličanstvo slično kao i Hrvati prije više od 1000 godina.