Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.
ICTY je danas u presudi utvrdio da je dio govora vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, za koje je Tužiteljstvo tvrdilo da su huškački, predstavljalo poziv na progon, ali ga je oslobodilo krivnje jer nije dokazana uzročno-posljedična veza tih govora s konkretnim zločinima.
– Vojislav Šešelj po izricanju ove presude slobodan je čovjek – kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti nakon što je pročitao da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice koja ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio stvaranje etnički čistog prostora "velike Srbije". Vijeće je zaključilo da je Šešelj zaista održao govore na putu za Vukovar i u samom Vukovaru, u kojima je pozvao na obračun "s ustašama", međutim većina sudaca nije mogla "odbaciti razumnu mogućnost da su održani u kontekstu sukoba" i da je cilj bio podizanje morala, a ne da se Šešeljeve dobrovoljce pozove da nemaju milosti ni prema kome.
Većina članova vijeća nije mogla zaključiti izvan razumne sumnje da je pozivom Srbima da očiste Bosnu "od balija" u Zvorniku pozivao na etničko čišćenje nesrba iz BiH, kazao je Antonetti. Većina sudaca smatra da dokazi koje je predočilo Tužiteljstvo nisu dovoljni da se isključi mogućnost da je sudjelovao u ratnom naporu da se ohrabruju snage. Prema sucima, riječi koje je Šešelj izgovorio u vojvođanskim Hrtkovcima predstavljaju jasan poziv na protjerivanje Hrvata, međutim većina sudaca ocijenila je da Tužiteljstvo nije dokazalo da su one i dovele do prisilnog odlaska Hrvata ili do kampanje njihova progona. Većina sudaca zaključila je i da su dva Šešeljeva govora u skupštini Srbije predstavljala jasne pozive na protjerivanje i prisilno premještanje Hrvata. Iako većina misli da ti govori predstavljaju poziv na protjerivanje, Antonetti je kazao kako većina smatra da su oni bili izraz protivljenja aktualnoj srbijanskoj politici i predstavljala su "alternativni politički program koji nikad nije proveden". Većina stoga nije mogla zaključiti da je postojalo poticanje na zločine, istaknuo je sudac.
– Tužiteljstvo nije dokazalo da je postojala uzročno-posljedična veza između govora i zločina te oni nisu actus reus poticanja – kazao je Antonetti.
Nema zločinačkog pothvata
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvatske i BiH radi stvaranja "velike Srbije".
– Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina – kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
– Tužitelj nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog pothvata – kazao je Antonetti. Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija. Vijeće je zaključilo da proglašenje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH nije rezultat zločinačke namjere, a nije utvrdilo ni da je slanje radikalnih dobrovoljaca imalo zločinački karakter.
"Velika Srbija" je politička ideja, ne zločinačka
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je prethodno većinom glasova da je projekt stvaranja "velike Srbije" politički, a ne zločinački cilj. Raspravno vijeće većinom glasova utvrdilo je neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja "velike Srbije".
– Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja "velike Srbije" – kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda prije toga, također većinom glasova, zaključilo je da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.
U nastavku pratite tijek događaja:
11.24 sati – Vijeće je odlučilo da Šešelj nije kriv ni za jednu od devet točaka optužnice.
11.21 sati – Vijeće većinom utvrđuje da Tužiteljstvo nije dokazalo uzročnu vezu između Šešeljevih govora od 1. i 7. travnja 1992. i zločina počinjenih u travnju 1992. u Mostaru, Zvorniku i Sarajevu ili da se Šešelj može čak i neizravno smatrati odgovornima za zločine od svibnja 1992. do rujna 1993. Većina ne može okvalificirati te govore Šešelja kao fizička djela poticanja, odnosno huškanja.
11.16 sati – Antonetti je naveo neke huškačke govore Šešelja u Vukovaru, Malom Zvorniku i drugim mjestima. Većina nije mogla izvan svake sumnje isključiti mogućnost da su ti govori izrečeni u kontekstu sukoba, za dizanje morala. Vijeće je većinom utvrdilo da se ne može izvan svake sumnje reći da je prilikom pozivanja Srba da očiste BiH od "balija" pozivao na etničko čišćenje bosanskih nesrba.
11.12 sati – Vijeće većinom utvrđuje da Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati postojanje UZP-a. Vijeće većinom također odbacuje odgovornost Šešelja za počinjenje zločina proganjanja i uz sve posljedice toga što je ustanovilo da se primjenjivanjem članka 5 nije dogodilo. Vijeće je jednoglasno utvrdilo da Šešelj nije odgovoran za samo počinjenje nečovječnog postupanja, prisilnog premještanja, kao zločina protiv čovječnosti kako je navedeno u optužnici, rekao je Antonetti.
11.08 sati – Sve navedeno ni po čemu ne podcjenjuje zločine u Hrvatskoj i BiH, a u kojima su dragovoljci koje je slao Šešelj i njegova stranka mogli biti uključeni i koji su možda bili i neizravno uključeni u te zločine, rekao je Antonetti. Većina u Vijeću jednostavno primjećuje da nije zadovoljna time da bi novačenje i kasnije slanje na teren dragovoljaca impliciralo da je Vojislav Šešelj znao da će se dogoditi ti zločini na terenu, niti da je on naređivao ili prihvaćao te zločine na terenu. Po mišljenju većine, ti se zločini ne mogu držati inherentnim elementom političkog osmišljavanja "velike Srbije" ili toga da bi se štitili Srbi. Vijeće je primilo niz dokaza koji pokazuju da su se Srbi na terenu u BiH sami naoružavali, ali dokazi upućuju na to da su se i hrvatski i muslimanski civili također naoružavali – rekao je Antonetti.
11.05 sati – Većina Vijeća tvrdi da ukupnost dokaza ne vodi tome da je proglašavanje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH bilo rezultat kriminalnog pothvata. Ništa ne upućuje na to da je bilo zločinačke namjere u slanju dobrovoljaca, rekao je Antonetti. Dokazi upućuju na to da novačenje i slanje na teret i suradnja s drugim srpskim snagama nije u sebi protuzakonita aktivnost. To je moglo biti sasvim u skladu s ratnim okolnostima, dodao je.
11.03 sati – Većina u Vijeću tvrdi da su planovi za "veliku Srbiju", kako ih je iznosio Šešelj, u principu bili politički, a ne zločinački, rekao je Antonetti. Izjave o toj izjavi nisu nešto što je Tužiteljstvo osporilo.
11.00 sati – Tužiteljstvo drži da je Šešelj odgovoran za fizičko počinjenje zločina deportacije, podjarivanja i nečovječnog postupanja, prisilnog premještanja u odnosu na govore optuženika koji je sudjelovao u UZP-u te huškanju i pomaganju istoga. Da bi se uspostavila njegova odgovornost u UZP-u, potrebno je utvrditi cilj. Ako cilj nije zločinački, činovi koji su počinjeni da bi se došlo do toga moraju biti zločinački. Vijeće je utvrdilo čitav niz propusta, rekao je Antonetti.
10.56 sati – Vijeće, uz suprotno mišljenje sutkinje Latanci, drži da Tužiteljstvo nije dalo dovoljno dokaza za ubojstvo nesrpskih zatočenika na brdu Žuč kod Sarajeva, mučenje kod Gerine klanice te zločine u Vukovaru. Većina, uz suprotno mišljenje sutkinje Latanci, također smatra da nije utvrđeno bezobzirno razaranje i hotimično razaranje religijskih i obrazovnih institucija. Većina smatra da nema dovoljno kontekstualnih informacija o tim razaranjima.
10.54 sati – Većina je utvrdila da nedostaju ključni pravni čimbenici da bi se utvrdio bilo koji oblik kaznene odgovornosti za zločine protiv čovječnosti. Stoga, vijeće, većinom uz suprotno mišljenje sutkinje Latanci, utvrđuje da uvjeti u članku 5 statuta nisu zadovoljeni, rekao je Antonetti.
10.48 sati – Vijeće je većinom, uz suprotno mišljenje sutkinje Latanci, utvrdilo da Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati izvan svake sumnje da je postojao rašireni i sustavni napad na nesrpsko civilno stanovništvo u općinama Vukovar, Zvornik, regiji Sarajeva i općinama Mostar i Nevesinje u razdoblju na koje se odnosi optužnica. Većina smatra da Tužiteljstvo sucima nije pokazalo na jasan način da su civili koji nisu sudjelovali u sukobu bili masovno cilj napada. Većina ne može odbaciti argumente obrane koju potkrepljuju neka od svjedočenja da su civili bježali iz područja sukoba kako bi se sklonili u selima i gradovima gdje je većinsko stanovništvo pripadalo većinskoj skupini, a autobusi su ponuđeni na humanitarnoj osnovi kako bi pomogli civilima iz područja gdje se više ne osjećaju sigurno zbog sukoba, rekao je Antonetti.
10.44 sati – Vijeće je utvrdilo da nema dokaza za izravni hijerarhijski odnos između Šešelja i grupe Loznica. Vijeće je utvrdilo da je Vojin Vučković Žućo bio zapovjednik jedne dobrovoljačke jedinice i da je djelovao neovisno, preuzimajući ime Žuti stršljenovi. Šešelj se distancirao od te skupine nakon ubojstva u Zvorniku, rekao je Antonetti.
10.40 sati – Šešelj nije mogao imati nikakvog hijerarhijskog odnosa prema dragovoljcima kada bi bili uključeni u redove regularnih snaga JNA, VRS-a i Vojske Jugoslavije.
10.39 sati – Novačenje dragovoljaca SRS-a uglavnom se odvijalo u stožeru stranke u Beogradu. Odvijalo se i na općinskoj razini i nije opovrgnuto da je SRS također novačio i slao dragovoljce u odgovor na zahtjeve drugih oružanih snaga, a pogotovo se to odnosi na lokalne teritorijalce u BiH i Hrvatskoj i oružane snage u tim zemljama, što uključuje JNA, Vojsku Republike Srpske i Vojsku Jugoslavije. Činjenica je li netko član SRS-a ili ne nije bila presudna za novačenje, bilo je ljudi bez političkog opredjeljenja ili osoba koje su se učlanile nakon što su poslane na teren. Jedna od ključnih činjenica koje je utvrdilo Vijeće – možda je Šešelj imao neku vrstu moralnog autoriteta nad dragovoljcima, ali oni mu nisu bili podređeni dok su bili uključeni u vojne operacije, rekao je Antonetti, dodajući da je Vijeće to obilno dokazalo.
10.36 sati – Vijeće je utvrdilo da je koncept dragovoljca bilo nešto što se inicijalno odnosilo na pojedince koji su se pridružili oružanim snagama u ratno doba. Od kolovoza 1991. prema Zakonu o narodnoj obrani Srbije, srpski su dragovoljci morali pristupiti teritorijalnoj obrani kako bi poduprli, odnosno ojačali snage narodne obrane bez obzira na njihovu narodnost. Vijeće se usredotočilo na problem identificiranja dragovoljaca SČP-a i SRS-a među njima. Te su ljude zvali šešeljevci, a to se ime nekad brkalo s imenom četnik, rekao je Antonetti.
10.33 sati – Antonetti će sada govoriti o općem kontekstu. Objašnjava kako je Šešelj osnovao Srpski četnički pokret, kojem je bio predsjednik, a koji je zabranjen. S Tomislavom Nikolićem osnovao je Srpsku radikalnu stranku.
– Ciljevi SRS-a bili su uglavnom isti kao oni SČP-a, stvaranje ujedinjene srpske države koja bi imala granice definirane linijom Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica – rekao je Antonetti.
10.30 sati – Vijeće je kao dokazne predmete prihvatilo brojne izvatke iz Šešeljevih knjiga te iskaze koje su svjedoci dali pismenim putem, a naknadno ih u potpunosti opovrgli kad su svjedočili uživo, rekao je Antonetti.
10.28 sati – Mora se naglasiti da je Šešelju omogućeno iznošenje svih njegovih argumenata, no nažalost dvosmislenost i kompliciranost pristupa Tužiteljstva koji je mogao biti jednostavniji je za žaljenje. U određenoj mjeri smo prekorili Tužiteljstvo i obranu. Podnesci su trebali razjasniti i ukloniti neke dvosmislenosti, no dogodilo se upravo suprotno – rekao je Antonetti.
10.25 sati – Uz te dvosmislenosti imamo i vrlo široke optužbe. Tužiteljstvo cilja na sve moguće načine kriminalnog ponašanja u statutu Tribunala, premda oni nužno ne odgovaraju činjenicama – rekao je Antonetti.
10.24 sati – Navodna zločinačka namjera UZP-a razlikuje se od podneska do podneska. Tužiteljstvo vrluda između etničkog čišćenja i nastojanja da se osigura teritorijalni integritet, koristi izraze zločini i nasilje bez razlike, rekao je Antonetti. Rat je sam po sebi nasilan po definiciji, a ne mora nužno biti zločin, dodao je.
10.18 sati – Šešelj prikazuje Srbe kao žrtve, žrtve hrvatske i muslimanske agresije. Također ističe da su Hrvati i Muslimani, svatko u svojoj zemlji, započeli neustavno odcjepljenje koje je pak pokrenulo cijeli sukob u kojem su se Srbi prikazali po njemu kao branitelji zakona, rekao je sudac.
10.16 sati – Šešelj doista vjeruje u svoje nacionalističke ideale za "veliku Srbiju". Međutim, on tome ne pripisuje istu svrhu kao Tužiteljstvo, rekao je sudac. Šešelj se uglavnom distancirao od razaranja inzistirajući da ni on ni njegovi ljudi nisu bili involvirani u počinjenje tih zločina, dodao je.
10.14 sati – Šešelj se izjasnio da nije kriv za sve točke optužnice. U završnim riječima odlučio je da ne pozove bilo kakve svjedoke niti da iznese pred Raspravno vijeće dodatne dokaze. Ipak, aktivno je sudjelovao u prvom dijelu suđenja s paralelnom strategijom obrane koja je uključivala i preispitivanje samog legaliteta ICTY-ja, tvrdio je da su optužbe političke ili pristrane, rekao je sudac.
10.12 sati – Tvrdi se da je Šešelj izravno počinio neke zločine. Tražio je da se Hrvati deportiraju iz nekih krajeva.
10.11 sati – Tužiteljstvo ne tvrdi da je Šešelj bio vojni vođa i da je bio kazneno odgovoran po vojnoj ili civilnoj nadređenosti. Ipak, Tužiteljstvo mu pripisuje ekstenzivan autoritet. Tvrdi se da je stalno bio izvještavan o aktivnostima snaga te da je mogao intervenirati među dragovoljcima, da je čak i neke odlikovao i davao im čin vojvode.
10.09 sati – Argumenti Tužiteljstva počivaju na dva stupa. Prvi je da je Šešelj bio umiješan u zločine po članstvu u UZP-u, a ostali članovi su uključivali Slobodana Miloševića, vojne vođe i njihove pomoćnike te paravojne vođe i vojne jedinice koje se nazivaju četnicima ili šešeljevcima, rekao je sudac.
10.08 sati – Šešelja se tereti da je izravno počinio, poticao na počinjavanje i pomagao i podupirao zločine koje se propisuju srpskim protagonistima te da je sudjelovao u tim zločinima članstvom u UZP-u. Tužiteljstvo tvrdi da su zločini počinjeni kako bi svi Srbi bili upućeni u novoj, teritorijalno unificiranoj "velikoj Srbiji".
10.07 sati – Sudac Jean-Claude Antonetti rekao je da je saslušano 99 svjedoka. Presuda se sastoji od nešto više od 100 stranica i sadrži dva aneksa.
10.04 sati – Počelo je izricanje presude.
>> Pripremao teren za etničko čišćenje u Hrvatskoj i BiH
>> Šešljeva retorika slala u smrt i djecu
a nas prozivaju za dom spremni a ovaj tvor sve spali i poubija i nikome ništa