Američki predsjednik Donald Trump nakon potpisivanja Zakona o pograničnoj sigurnosti, koji su potvrdili Zastupnički dom i Senat, proglasio je jučer izvanredno stanje na nacionalnoj razini, koje će mu omogućiti da financira gradnju zida na granici s Meksikom. Proglašenje izvanrednog stanja omogućit će mu da za zid uzme novac iz vojnog proračuna i proračuna za elementarne nepogode i druge vrste katastrofa te da za njegovu gradnju angažira vojsku, i to gotovo u neograničenom broju.
‘Nasilno političko ponašanje’
Demokrati upozoravaju da predsjednik uvođenjem izvanrednog stanja uzurpira političku moć, a liderica demokrata u Zastupničkom domu Nancy Pelosi već je najavila da će pokrenuti pravnu bitku kako bi osporila i ukinula Trumpovo “nasilno političko ponašanje”. Čak i neki republikanci, a poglavito troje senatora, nisu sretni zbog predsjednikova poteza i naglašavaju da bi sve to moglo biti “dubiozno i protuustavno“. Trump je ipak odlučio potpisati zakon kojim za gradnju zida dobiva samo 1,4 milijarde dolara, no također je svima dao do znanja da kani ispuniti svoje predizborno obećanje, koje u onom obliku u kojem ga je on zamislio košta oko 33 milijarde dolara. Potpisivanje zakona omogućit će da više ne dođe do blokade rada federalne vlade, što je bio i cilj stranačkih pregovaračkih skupina koje su postigle kompromis kako bi zakon mogao biti izglasan.
– Proglašenje izvanrednog stanja na nacionalnoj razini bio bi protuzakonit čin i teška zloporaba predsjedničkih ovlasti. Uza sve, to je i očajnički potez predsjednika koji je obećavao da će Meksiko platiti gradnju zida – kazala je Nancy Pelosi, liderica demokratske većine u Zastupničkom domu, naglasivši da mu nije uspjelo natjerati Meksiko da plati za zid, a nije uspio uvjeriti ni američki narod ni njegove zakonski izabrane predstavnike u Kongresu da je gradnja toga preskupog i potpuno neučinkovitog zida doista potrebna.
U svom gotovo suludom nastojanju da sagradi zid zaobišao je Kongres. No u Zakonu o nacionalnom izvanrednom stanju postoji i članak koji omogućava da Kongres poništi predsjednikovu odluku. Oba doma moraju glasovati za takvu odluku, no na kraju predsjednik može uskratiti svoj potpis i na to staviti veto, koji pak Kongres može srušiti ako za to zastupnici i senatori glasuju dvotrećinskom većinom, što je trenutačno gotovo nemoguće. No analitičari tvrde da bi izvanredno stanje moglo pasti na sudu zato što je zasnovano na zakonski jako klimavim nogama.
Pravni i ustavni stručnjaci tvrde da je taj predsjednikov potez alarmantan zato što je on Kongresu preoteo njegovo ustavno pravo da odlučuje o proračunu i financiranju. Praktički je uzurpirao to ustavno pravo, što bi se moglo pretvoriti u ozbiljnu političku krizu iako su predsjednici, od izglasavanja već spomenutog Zakona o nacionalnom izvanrednom stanju 1976., već 59 puta iskoristili tu mogućnost i proglasili nacionalno izvanredno stanje. Trenutačno je na snazi 31 izvanredno stanje.
Predsjednik Jimmy Carter nacionalno je izvanredno stanje proglasio 1979. nakon islamske revolucije u Iranu i talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu, a njegov cilj bio je blokirati da imovina iranske vlade uđe u Sjedinjene Države. To izvanredno stanje obnovljeno je prošle godine. Neka od tih izvanrednih stanje tiču se odnosa i politike prema nekim zemljama poput Sirije, Jemena i Sjeverne Koreje, neka se odnose na borbu protv brojnih terorističkih grupa, i to nakon terorističkih napada 11. rujna. Svinjska gripa bila je 2009. povod za proglašenje izvanrednog stanja. George Bush je tu svoju ovlast koristio 13, a Barack Obama 12 puta i sva ta izvanredna stanja još su na snazi.
Prolazili “ispod radara”
I Trump je tu mogućnost koristio nekoliko puta, posljednji put prošle godine kada je razlog za izvanredno stanje bio nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega i njegovo korištenje izuzetno represivnih mjera protiv civila. Razlozi za uvođenje izvanrednog stanja uvijek su neka vrsta unutarnje ili vanjske ugroze nacionalne sigurnosti, svojevrsni osigurač da će SAD ostati zaštićen od tih ugroza, no nikada predsjednici koji su se odlučili na taj korak nisu posezali za time da silom dobiju proračunski novac koji će im poslužiti za ispunjavanje predizbornih obećanja. Stoga je većina proglašenja izvanrednog stanja zapravo prošla „ispod radara“. No kod najnovijeg Trumpova poteza, demokrati, ali i dobar dio republikanaca, postavljaju pitanje predstavlja li 2000 imigranata dnevno doista ugrozu nacionalne sigurnosti zbog koje bi se trebalo proglasiti izvanredno stanje.
Trump bi tako teoretski mogao sagraditi zid, i to uz pomoć vojske i vojnog proračuna. No pitanje je kakve bi ga posljedice mogle snaći. Veliku političku cijenu mogla bi platiti Republikanska stranka dođe li u Kongresu do glasovanja o poništenju izvanrednog stanja. Postoji opasnost da sve one zastupnike i senatore javnost, pogotovo birači, povežu s nepopularnim Trumpovim političkim potezima.Provedeno je istraživanje javnog mišljenja u kojemu se ispitanike pitalo slažu li se da Trump proglasi izvanredno stanje kako bi sagradio zid. Čak 66% ispitanih kazalo je da se s time ne slažu.
Sve će se svesti na kraju na sudsku odluku da li je 2000 migranata dnevno ugroza SAD-a ili ne... I drugi su proglašavali izvanredno stanje i koristili novac iz proračuna za djelovanje, ovo ima malo razlike. Osnovna razlika je u tome da političke elite nisu nikada mogle smisliti Trumpa, pa time su i mediji protiv, te se svaki potez napuhava i osuđuje... A sad, da li zid ima smisla ili ne? Koliko toga nema smisla pa se radi, ovaj zid je samo jedan detalj u nizu... I Rimljani i Kinezi i još mnogi su radili zidove, zašto i Amerikanci ne bi napravili koji...