Američki predsjednik Donald Trump ugostit će 27. lipnja u Bijeloj kući predsjednike Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Hashima Thaçija na pregovorima na najvišoj razini, na kojima se očekuje da bi mogao biti sklopljen neki novi sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Vijest je objavio Richard Grenell, Trumpov posebni izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova, donedavni veleposlanik u Njemačkoj i kratkotrajni vršitelj dužnosti ravnatelja američke obavještajne zajednice.
“Ako bilo koja od strana ostane nezadovoljna raspravama 27. lipnja, onda će se vratiti na status quo nakon što napuste Washington. Kao što smo konzistentno govorili, najprije moramo postići napredak u rastu ekonomija. Na tome je fokus. Veselim se tim razgovorima”, napisao je Grenell na Twitteru.
Ekonomija ispred politike
Već dugo se u euroatlantskim diplomatskim krugovima govori da predsjednik Trump želi na pitanju normalizacije odnosa Srbije i Kosova postići nešto što će moći, uoči američkih predsjedničkih izbora u studenom, koristiti kao svoj vanjskopolitički uspjeh u turbulentnom mandatu. Prije Trumpova angažiranja Grenella na posvećivanju ovoj temi, dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije vodio se pod okriljem EU, odnosno visokih predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton i Federice Mogherini. Ali taj je dijalog u Bruxellesu zamro jer se nije postizao napredak u implementaciji potpisanog sporazuma, a u jednom trenutku, umjesto o tehničkim pitanjima normalizacije, na stolu se našla i ideja o korekciji granica, odnosno zamjeni teritorija, i to tako da sjever Kosova pripadne Srbiji, a da Preševska dolina u Srbiji pripadne Kosovu. Ideja je naišla na otpor mnogih u Europi.
Prema onome kako je prezentiran sastanak kod Trumpa 27. lipnja, ideja o razmjeni teritorija, čini se, više nije aktualna jer Trump želi da se napredak postigne u gospodarskim, a ne političkim pitanjima. EU je nedavno imenovao slovačkog diplomata Miroslava Lajčaka za posebnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova, ali njegova se uloga sada čini potpuno sporednom.
Ovaj Trumpov poziv događa se u trenutku dok Amerika potiho provodi demilitarizaciju kosovskih vlasti. Naime, nakon odlaska Ramusha Haradinaja i nedavno Albina Kurtija s mjesta premijera Kosova, povlačenje iz političkog života najavio je i predsjednik Kosova Hashim Thaçi.
– Neću biti kandidat za predsjednika na sljedećim izborima. Dakle, neću se vratiti ni na jednu političku funkciju, u parlamentu ili vladi – rezolutno je kazao Thaçi.
Izbor Avdullaha Hotija na mjesto premijera Kosova, što je bila najveća Trumpova želja, analitičari smatraju jednim od poteza kojim američki predsjednik želi skinuti s važnih političkih funkcija sve ratne zapovjednike Oslobodilačke vojske Kosova kako bi mogao provesti svoju političku strategiju ne samo na Kosovu nego i na Balkanu.
Trump nije više mogao tolerirati tvrdoglave i ratoborne političare koji su se protivili provođenju njegove politike na Kosovu. Predugo je čekao da vlada Ramusha Haradinaja i Albina Kurtija povuče carine na robu iz Srbije u iznosu od 100 posto, koje je uveo Haradinaj, unatoč pritiscima iz SAD-a. Bolje nije prošao ni Albin Kurti, koji je ukinuo carine, ali uveo je reciprocitet prema kojem na svoj robi koja je namijenjena za prodaju na Kosovu mora stajati deklaracija “Republika Kosovo”. I sam Kurti za svoje rušenje krivi Richarda Grenella, posebnog Trumpova izaslanika za pregovore Srbije i Kosova.
Neki analitičari smatraju pak da će prije povlačenja iz politike predsjednik Kosova Hashim Thaçi, kojem iduće godine završava petogodišnji mandat, pokušati realizirati ideju korekcija granica. Ideju o takvom načinu rješavanja srpsko-kosovskog pitanja sam Thaçi potvrdio je u intervjuu Večernjem listu u listopadu 2018., ističući da je o tome razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, uz blagoslov Trumpove administracije i tadašnje visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini.
Ideji o razgraničenju usprotivili su se jastrebovi i bivši zapovjednici OVK na čelu s Ramushom Haradinajem, Kadrijem Veselijem i Fatmirom Ljimajem. Iako je na početku Albin Kurti pokazao spremnost rješavanja srpsko-kosovskog pitanja, pa čak i razmjenom teritorija, u zadnji tren odustao je od takvog rješenja zbog čega je bio kažnjen i smijenjen s premijerske funkcije u vrlo čudnim okolnostima. Postavljanjem Avdullaha Hotija na mjesto premijera, koji dolazi iz redova konzervativnog dijela Demokratske lige, analitičari su uvjereni da će provoditi politiku razmjene teritorija između Srbije i Kosova.
Borba SAD – EU na Balkanu
Formiranju vlade Kosova na čelu s Hotijem prethodila je višemjesečna borba između američkog predsjednika Trumpa i Europske unije, a najviše Njemačke na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, koja se protivi bilo kakvoj ideji o podjeli Kosova. Glavni Trumpov čistač ratnih zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova je Richard Grenell, koji je bio veleposlanik SAD-a u Berlinu i Trumpov vjerni sljedbenik, kojeg je imenovao za svog specijalnog izaslanika za “mirovne pregovore” između Srbije i Kosova. Grenellovo angažiranje na Balkanu razvilo se u američko-europsku borbu za moć. Međutim, analitičari su uvjereni da ni Hotijeva heterogena višestranačka koalicija neće dugo opstati na vlasti jer neće moći provesti američku politiku o podjeli što bi na Balkanu otvorilo Pandorinu kutiju.
Srbija kad tad mora priznati Kosovo u njenim međunarodno priznatim granicama, kad to Srbija napravi i ostavi sve države u okruženju da svatko vodi svoju politiku neče imati ni regija ni EU niti svjet više problema sa tim djelom svjeta,a, Srbija je remetilački faktor naše regije.