Pandemija je utjecala na promjenu načina života i navika građana i pitanje je hoće li društvo i, nakon što pandemija prođe, funkcionirati po prošlim obrascima. Prije smo bili na dnu EU po radu od kuće, no tijekom COVID krize ta se statistika znatno promijenila. I prije pandemije istraživanja sa Zapada ukazivala su na to da će u nizu zanimanja svakodnevni odlazak u ured otići u povijest jer će ga zamijeniti rad od kuće s povremenim odlascima u urede.
Ali malo je vjerojatno da će se u Hrvatskoj, kad virus ode, promijeniti naša duboko ukorijenjena navika druženja i ispijanja kava po kafićima. Mijenjaju se i potrošačke navike pa se, prema podacima Eurostata, ubrajamo u države EU koje bilježe najveći rast online prodaje.
Manja zagađenja okoliša
Prof. dr. sc. Liljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Ivo Pilar, govori da je pandemija utjecala na to da se korjenito promijene mnoge naše životne i radne navike, ali i stvari za koje smo mislili da su nam naprosto dane i da možemo beskonačno uživati u njima, poput druženja, putovanja, izlazaka. Puno toga se, dodaje, promijenilo u našim životima, a većina promjena zadržat će se i nakon pandemije. Ističe i da smo osvijestili da smo vrlo prilagodljivi te da se možemo manje-više uspješno nositi s različitim problemima i životnim promjenama.
– Osvijestili smo i koliko su nam važni drugi ljudi pa se nadam da ćemo nakon razdoblja fizičke i socijalne izolacije puno više cijeniti ljude oko sebe i mogućnosti nesmetanih kontakta ne samo s bližnjima, nego ljudima uopće – kaže Lj. Kaliterna Lipovčan, dodajući da ćemo u budućnosti možda biti manje sebični jer smo uvidjeli da zajedničkim pridržavanjem mjera možemo djelovati protiv pandemije.
Pozitivnim drži i to što smo naučili biti zahvalni na naporima u sustavu zdravstva, zaštite i sigurnosti. A zahvalnost je osjećaj koji usrećuje, stoga vjeruje da će nam životno zadovoljstvo, sreća pa i kvaliteta života narasti kad sve ovo prođe jer smo osvijestili koliko možemo biti bespomoćni bez podrške drugih ljudi i društva. Što se tiče radnih navika, nećemo se posve vratiti na staro.
– Rad od kuće i online sastanci zasigurno će ostati kao opcije u budućnosti jer su za neke poslove, neke ljude i probleme naprosto bolji. Sada smo prisiljeni raditi na taj način i uviđamo da neki radni procesi čak i bolje funkcioniraju, a neki poslovi se sasvim lijepo mogu obavljati bez dugotrajnih i često skupih putovanja. Pandemija je donijela pozitivne promjene i u našem okolišu, zagađenja su manja, mora i rijeke su čišći, gradovi manje bučni i možda nas ovo sve osvijesti da promijenimo stavove i ponašanja – drži Lj. Kaliterna Lipovčan.
Zvonimiru Galiću, izvanrednom profesoru s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ipak se čini da će promjene biti manje nego što nam se trenutačno čini. Uglavnom će biti povezane sa sve većim uplivom tehnologija u naše radne i potrošačke navike.
Najvjerojatnija je kombinacija
– U svijetu rada glavna promjena vjerojatno će biti povećan udio rada od kuće. Prema Eurostatovu istraživanju iz 2019., bili smo na začelju EU po učestalosti rada od kuće jer je tako većinu vremena radilo tek 1,9 posto, a ponekad pet posto ljudi. Naši podaci pokazuju da je za vrijeme pandemije oko trećina hrvatskih radnika povremeno ili stalno radila od kuće. No u to smo ušli nepripremljeni, slabo opremljeni, bez iskustva, a dok su škole i vrtići bili zatvoreni kuće su nam bile prepune kućom. Ipak, s vremenom smo se na to naviknuli i koristili neke prednosti takvog rada. Što se tiče radnika, to su veća fleksibilnost u usklađivanju posla s drugim životnim obvezama, a za poslodavce uštede u najmu i održavanju uredskih prostora. S obzirom na interes obiju strana, procjenjujem da bi trećina ljudi koji sada rade od kuće tako mogla nastaviti trajno. Vjerojatno to neće biti isključivi rad od kuće nego kombinacija rada u uredu i od kuće – govori Galić. I to će nositi izazove; radnicima zbog pretjeranog ispreplitanja privatnog i poslovnog života, a menadžeri će se morati dokazati u upravljanju ljudima na daljinu.
Uslijed pandemije Galić je primijetio da obitelji više vremena provode u prirodi umjesto u trgovačkim centrima.
– S poboljšanjem javnozdravstvenih okolnosti, očekujem povratak većine “starih“ potrošačkih navika te snaženje, a ne opadanje konzumerizma – drži Galić, koji očekuje i povećanje online kupnje.
2/3 raznih državnih, javnih i lokalnih djelatnika slobodno bi zauvijek moglo ostati doma, niti se nije primijetilo da ih nema i da ne rade, pardon, da rade od doma...