Kosovo je uspjelo izbjeći druge izvanredne parlamentarne izbore u godinu dana izborom trećeg premijera u manje od šest mjeseci. Nakon političke drame, kosovski parlament prihvatio je Avdulaha Hotija (44) za novog predsjednika vlade, čime je nova koalicija prevladala dvomjesečnu blokadu odlazećeg premijera Albina Kurtija. Kosovo je tako dobilo trećeg šefa vlade u manje od pola godine.
Najmanja moguća većina
Nakon Ramusha Haradinaja koji je bio premijer do veljače, kada je dao ostavku zbog poziva Haaškog suda, nakon njega došao je Albin Kurti, a sada je u vruću premijersku fotelju u Prištini zasjeo Avdulah Hoti. U dramatičnom glasanju u parlamentu, Hotija, bivšeg zamjenika predsjednika vlade i vodećeg dužnosnika Demokratske lige Kosova (LDK), podržala je najmanja moguća većina – 61 od 120 zastupnika. Glasanje na sjednici uslijedilo je nakon što je objavljena odluka Ustavnog suda Kosova da je dekret predsjednika Kosova Hashima Thaçija o imenovanju Hotija za mandatara nove vlade u skladu s ustavom Kosova.
Za formiranje koalicije i sastavljanje Kurtijeve vlade bili su potrebni mjeseci, a vlada je bila nestabilna od samog početka. Raspala se u svađama početkom krize izazvane pojavom koronavirusa. Naime, kosovski parlament izglasao je nepovjerenje vladi premijera Kurtija, što je dovelo do političke krize u vrijeme dok se ta zemlja borila protiv širenja koronavirusa. Premijer Kurti odbio je proglasiti izvanredno stanje jer bi time izgubio ovlasti, a dobio bi ih predsjednik Thaçi. Kurti je uvjeren kako odluka o njegovu rušenju nije donesena na Kosovu nego “negdje drugdje”, spominjući u tom kontekstu Richarda Grenella, posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za pregovore Srbije i Kosova.
Premijer Kosova u tehničkom mandatu i čelnik Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti ocijenio je odluku Ustavnog suda Kosova nepravednom i neprihvatljivom. Također, Kurti tvrdi da je nova vlada “beskorisna” te poručuje da će nastaviti borbu i vrlo brzo vratiti se u izvršnu vlast. Uz ostalo, kazao je da neće prihvatiti primopredaju s nekim koga je razriješio dok je bio premijer, a njegovi pristaše najavili su i prosvjede. Avdulah Hoti spada u redove konzervativnog dijela Demokratske lige i sigurno će provoditi politiku koja je u pozadini već skicirana a provodi je Richard Grenell kojeg je Kurti optužio da stoji iza njegova smjenjivanja. Hoti je iskusni ministar financija, studirao je u Velikoj Britaniji i smatra se časnim tehnokratom.
U njegovoj biografiji nema korupcijskih skandala ni ratne prošlosti. Prvi potez novoga premijera Hotija bilo je poništenje odluke prethodne Kurtijeve vlade o reciprocitetu za uvoz robe iz Srbije. Vlada u Prištini poništila je odluku od 20. svibnja o postupnoj primjeni reciprociteta sa Srbijom te odluku od 30. svibnja da vozila sa srpskom robom ne mogu ući u Kosovo bez posebne dozvole i obveze da na dokumentima za uvoz piše „Republika Kosovo“. Protiv te odluke glasali su ministri iz Alijanse za budućnost Kosova nekadašnjeg premijera Ramusha Haradinaja za čijeg su mandata u studenom 2018. uvedene carine od 100 posto na robu iz Srbije i BiH.
“Kosovo je njihovo čedo”
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi poručio je da se sad “međunarodni pritisak mora usmjeriti na Srbiju kako bi se nastavio dijalog”.
Za Srbiju nema sretnog rješenja kosovskog pitanja i kakvo god ono bilo ne možemo biti naročito zadovoljni, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ocijenivši da je velikim silama stalo da se taj problem riješi jer “Kosovo je njihovo čedo”.
– Stavili su Kosovo u kolijevku, podizali ga, a to je dijete malo odraslo i počelo raditi nestašluke. Nisu Albanci stvorili entitet, nego Amerikanci, Nijemci i ostali – rekao je Vučić. I najavio da će Srbija u sljedećih šest mjeseci do godinu dana biti izložena “snažnim pritiscima” zbog Kosova. Po Vučićevoj ocjeni, zabluda je misliti da će SAD, Njemačka i Francuska promijeniti stajalište o Kosovu. – Oni kažu: Kosovo u sadašnjim granicama, nepromjenjivima prema Srbiji – zaključio je Vučić.
