Nakon što je proveo dva tjedna u bolnici u Švicarskoj dok su u njegovoj zemlji prosvjednici masovno tražili da se ne kandidira za peti mandat, alžirski predsjednik Abdelaziz Bouteflika sletio je u nedjelju u Alžir na vojni aerodrom Boufarik jugozapadno od glavnoga grada. Za vrijeme prolaska iz zračne luke prema palači, deseci tisuća prosvjednika okupilo se na ulicama kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo novom kandidaturom Bouteflike.
Alžirski premijer Ahmed Ouyahia, zbog pritiska javnosti, dao je ostavku, što je primoralo predsjednika Alžira Abdelaziza Boutefliku da odgodi predsjedničke izbore uz obećanje da se neće kandidirati za peti mandat pozvavši sve političke stranke u Alžiru na nacionalni dijalog.
Izbjegli su Arapsko proljeće
Naime, kandidatura 82-godišnjeg predsjednika za peti mandat izazvala je masovne prosvjede u zemlji i neki analitičari vjeruju kako su oni početak zakasnjelog Arapskog proljeća, koje je već potreslo i devastiralo sve susjede zemlje poput Libije, Sirije i Jemena.
Bouteflika je bio sudionik rata za neovisnost 1954. – 1962. Postao je časnik u Nacionalnoj oslobodilačkoj vojsci i bio je u izuzetno dobrim odnosima s Josipom Brozom Titom te je za njegova života nekoliko puta posjetio i Zagreb. Uvijek je znao istaknuti kako Alžir ne bi prestao biti francuska kolonija da uz alžirski narod nije bio Tito, koji je pomogao u naoružanju, novcu i obuci. Od rujna 1963. bio je ministar vanjskih poslova, od 1964. član Politbiroa Fronte nacionalnog oslobođenja, a od lipnja 1965. i član Revolucionarnog vijeća.
Nekoliko desetljeća poslije, u travnju 1999., izabran je za predsjednika republike. Neki ga smatraju zaslužnim za okončanje građanskog rata 2002. Suočen s prosvjedima, 2011. pristao je ukinuti izvanredno stanje i pokrenuti demokratske reforme. Od 2013. zbog teške bolesti uglavnom se povukao iz javnosti. Već je četiri puta izabran na tu dužnost, 1999., 2004., 2009. i 2014. godine, unatočtome što su ga pojedine islamističke i druge stranke bojkotirale, a ljudi u zemlji ga poštuju zato što je uspio pronaći način da zemlju izvuče iz građanskog rata, koji je trajao od 1991. do 2002. godine, i time suzbiti i okončati islamističku pobunu koja je u deset godina odnijela više od 200 tisuća nevinih života.
Bouteflika je uspio, unatoč manjim prosvjedima diljem zemlje, izvući zemlju iz Arapskog proljeća 2011. godine iako je i Alžir bio na listi zemalja, uz Siriju, Libiju, Egipat i Tunis, u kojima su, kažu kritičari tih prosvjeda, zapadne zemlje i SAD odlučili svrgnuti autokratski režim. Alžirci, kojima je građanski rat tada još bio svježa rana, bili su svjesni da bi rušenjem 2011. godine Bouteflike i njegove vladajuće stranke, Nacionalne oslobodilačke fronte, na vlast došli islamisti koji su i izazvali građanski rat. Alžirsko društvo, unatočvelikoj dominaciji radikalnih islamističkih pokreta, teži sekularnoj, multietničkoj i multivjerskoj državi. To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg je Bouteflika preživio Arapsko proljeće.
Alžir je ranih 90-ih godina bio pogođen islamističkom pobunom nakon što su vlasti poništile rezultate izbora na kojima je pobijedila islamistička stranka FIS. Za odmazdu je slijedila krvava pobuna i građanski rat koji je počeo napadima na strane radnike, a pošteđeni nisu bili ni Hrvati. Dvanaestero Hrvata hrvatske kompanije Hidroelektra na gradilištu blizu grada Medee ubijeno je u Alžiru 14. prosinca 1993., u napadu Oružane islamske skupine GIA-e. Osmero ih se spasilo, a dvojica su, iako teško ozlijeđena, uspjela preživjeti. To je bila najveća tragedija hrvatskih radnika u inozemstvu. Pripadnici jedne od tih skupina, GIA-e, 1993. izdali su upozorenje da iz Alžira moraju otići svi stranci koji nisu muslimani. Izdali su ultimatum da Alžir moraju napustiti do 15. prosinca. Dotad su ubijali samo Alžirce, no tada su najavili da će meta biti i stranci.
Ruši se vladajući režim
Unatoč zaslugama predsjednika Bouteflike za nezavisnost i zaustavljanje krvavog građanskog rata u zemlji, Alžirci ne vide napredak i prosperitet zemlje s obzirom na to da bi zemlju ponovno vodio 82-godišnjak koji ima sve ovlasti i odlučuje o sudbini zemlje u kojoj je 70 posto stanovništva mlađe od 30 godina. Alžirci traže mlađeg i zdravog predsjednika koji bi bio spreman odgovoriti na sve izazove. U međuvremenu, više od 1000 alžirskih sudaca reklo je da će odbiti nadgledati izbore sljedeći mjesec bude li se na njima natjecao predsjednik Abdelaziz Bouteflika, što je jedan od najvećih udaraca bolesnom vladaru od početka prosvjeda prije više od dva tjedna. Prosvjednici odbijaju zastarjeli politički sustav u kojemu dominiraju veterani rata za neovisnost protiv Francuske koji je završio još davne 1962. godine.
VIDEO Indijski radnici u Hrvatskoj:
Ovaj je neka alžirska inačica Manolića - misli vladati i nakon 100-te.