Hrvatsku se ponajprije percipira kao – lijepu zemlju. Ipak, plavo more, otoci i priroda ne govore puno o sposobnostima nekog naroda te je stoga dokazano da lijep pejzaž ne izaziva ni približno poštovanje u međunarodnim odnosima kao, primjerice, uspjesi u području inovacija. Da snažan inovacijski potencijal može državu učiniti investicijskom mekom, smatra doktorica komunikacijskih znanosti Doris Vukšić, koja o toj temi piše u svojoj prvoj knjizi “Inovativnost i imidž Hrvatske”, a koja je jučer predstavljena javnosti u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu.
Imamo se čime pohvaliti
– Hrvatsku želim promovirati u nekom drugom svjetlu, kao zemlju jedinstvene izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te snažnog inovacijskog potencijala. Krajnje je vrijeme da se hrvatska inovativnost počne brendirati na taj način – rekla je Vukšić na raspravi održanoj u sklopu predstavljanja knjige čiji se teorijski dio i istraživačke analize temelje upravo na njezinoj doktorskoj disertaciji. Na panelu su sudjelovali i stručnjak za odnose s javnošću i sveučilišni profesor Božo Skoko, znanstvenik i sveučilišni profesor Dragan Primorac te Luka Abrus, osnivač uspješne tvrtke Five.
Svi su se složili da država ne mora biti velika da bi bila utjecajna te da su zemlje koje imaju dobar imidž te koje danas nameću trendove.
– Kreativnost i inovativnost suvremenih zajednica privlači talentirane doseljenike, mudre ulagače, zahtjevnije turiste i kupce dubljeg džepa. Jednom riječju – proft i razvoj! Zato su u trendu države koje na kreativan način stvaraju novu vrijednost i prodaju ideje, a ne eksploatiraju i rentaju samo ono što su dobile u nasljeđe – rekao je Božo Skoko, s čime se složio i Dragan Primorac, koji je poručio kako u Hrvatskoj ima mnogo pozitivnih primjera koje treba sustavno isticati, a objasnio je i zašto.
– Inovativnost određene zemlje predstavlja njenu konkurentsku prednost, ključnu odrednicu rasta i razvoja gospodarstva, ali i određuje njenu budućnost. Smatram da Hrvatska mora iskoristiti svoj inovacijski potencijal, okrenuti se pametnim rješenjima i ciljati visoko – izjavio je Primorac.
Jedan od pozitivnih primjera svakako je rast hrvatske tehnološke scene, a autorica knjige smatra da tvrtke kao što su Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infnum, Five, Agrivi, Genos, Geolux, SedamIT… svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala.
Da Hrvatska u visokoj tehnologiji hrabro grabi naprijed, potvrdila je i nedavna akvizicija tvrtke Five za 250 milijuna kuna, čiji je osnivač zaključio da inovatori u Hrvatskoj mogu uspjeti.
– Hrvatska industrija visoke tehnologije u proteklih pola godine zabilježila je izniman uspjeh, a tu prije svega mislim na snažan priljev stranog kapitala za desetak hrvatskih tehnoloških tvrtki, čime je Hrvatska ojačala svoju poziciju na međunarodnoj tehnološkoj sceni. Smatram kako naše vrijeme tek dolazi – rekao je Luka Abrus.
Strateška komunikacija
Unatoč pozitivnim primjerima, Doris Vukšić svojim je istraživanjem pokazala kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Štoviše, ističe da svaki peti Hrvat ne zna navesti nijedan hrvatski izum ili inovaciju.
– Kako bi se određeni izumitelji i njihovi izumi nedvojbeno pripisali Hrvatskoj, potrebno je sustavno i koordinirano podizati svijest javnosti – zaključuje Vukšić te upozorava kako unatoč tome ne postoji strateški komunikacijski sustav kada je riječ o brendiranju i kreiranju imidža Hrvatske. Stoga je jedan od njezinih prijedloga učiniti Teslu, Penkalu, Boškovića, Vrančića, Lupisa, Vučetića, Mohorovičića, Puratića i brojne druge velikane ambasadorima hrvatske inovativnosti i na njima temeljiti stratešku komunikaciju zemlje. Upravo je zato za mjesto promocije knjige odabrana velika izložba Večernjeg lista “Hrvatska svijetu”, koja se do svibnja održava u Meštrovićevu paviljonu, a cilj je joj predstaviti hrvatske velikane koji su mijenjali svijet.
Na HRT postoje već neko vrijeme kratke emisije pod ambicioznim naslovom 'Hrvati, koji mijenjaju svijet'. U njima se po neznam koji puta iznose poznati podaci o izumiteljima Hrvatima i njihovim izumima, koji 'mijenjaju svijet'. Nažalost, neki od tih ljudi nisu Hrvati. Penkala je Slovak, a njegova pisaljka 'penkala' i avion, koji je poletio samo jedanput, već su dugo zamijenjeni kemijskom olovkom. Nikola Tesla je Srbin iz današnje Hrvatske. Tako ga opisuje Hrvatska enciklopedija, pa nema smisla zvati ga Hrvat. On je naturalizirani Amerikanac, koji je sve svoje izume ostvario u SAD. Takvih primjera ima više, a zajednička im je velika želja HTV da mijenja povijest. Kao da je to teško provjeriti!