Treći sektor, odnosno dobrovoljni rad, preskočio je Katoličku crkvu po broju uplata talijanskih poreznih obveznika za potporu. Naime, Talijani pri ispunjavanju poreznog obrasca mogu dio novca uplaćen za porez na dohodak fizičkih osoba (IRPEF) usmjeriti prema vjerskim zajednicama (svim), a dio prema dobrovoljnim društvima. Za nevladina društva mogu izdvojiti pet promila od već plaćenog poreza, a za vjerske zajednice osam promila.
Prema podacima koje je objavila talijanska agencija za poreze, u porastu su uplate za nevladine organizacije, a u padu za Katoličku crkvu. Doduše, samo 42 posto talijanskih obveznika naznačuje kome usmjeriti novac. Ostalima se taj dio poreza automatski prebacuje po svim kategorijama, kao i za kulturu. Agencija za poreze objavila je kako su građani u poreznim prijavama prihoda u 2020. za dobrovoljna društva izdvojili oko 500 milijuna eura, a za Katoličku crkvu oko 360 milijuna eura. Trend potpore raste i u korist zdravstvenih ustanova i organizacija, posebno onih specijaliziranih za istraživanja. Treći sektor sljedećih će godina biti ključan za gospodarstvo i zapošljavanje. I papa Franjo naznačio ga je kao sektor budućnosti, ali i novi talijanski premijer Mario Draghi najavio mu je veću potporu.
– Danas znamo da se društvo, da bi napredovalo, ne može temeljiti samo na državi i tržištu, tj. na prva dva sektora. Postoji potreba i za trećim. Ta tri stupa trebaju surađivati i nalaziti način za adekvatno vladanje – kazao nam je u razgovoru za Obzor profesor Stefan Zamagni, predsjednik Papinske akademije društvenih znanosti i profesor na Sveučilištu u Bologni. U Italiji je ukupno 350.492 dobrovoljnih udruga (podaci statističkog zavoda iz 2019.), u kojima je zaposleno 844.775 osoba s 5,5 milijuna dobrovoljaca.I u pripremi ugovora između Hrvatske i Svete Stolice spominjao se talijanski primjer o izdvajanju osam promila za Katoličku crkvu, a što je uvedeno nakon potpisivanja novoga konkordata između Italije i Svete Stolice 1984., prema kojem talijanska država više ne plaća Katoličku crkvu, već je djelovanje Crkve financijski osigurano dobrovoljnim doprinosima. Autori konkordata između Vatikana i Hrvatske kazali su da dobrovoljna izdvajanja ne bi bila dovoljna za rad Crkve pa je odlučeno da je financira država. Hoće li se i u Hrvatskoj odustati od državnog financiranja crkvenog rada?
tog se crkva u hrvatskoj plaši više od nečastivog .. da se vidi pravi broj vjernika..