Gotovo 47 milijuna Talijana pozvano je sutra na birališta da se izjasne na referendumu o naftnim i plinskim bušotinama u moru. Čini se da je riječ o velikim odlukama, ali referendumom o bušotinama u moru praktički se ništa ne odlučuje jer postojeće ostaju, a nove ionako nisu predviđene. Pa o čemu se onda glasuje?
Prestaju tek 2034. godine
Vlada lijevog centra premijera Mattea Renzija unijela je u zakon o stabilnosti da postojeće platforme unutar teritorijalnog mora mogu izvlačiti naftu i plin sve dok ne iscrpe sve rezerve. Devet regija, među kojima su i one u kojima su guverneri članovi Demokratske stranke čelnika Renzija, zatražilo je referendum kojim bi se kompanijama zabranilo crpljenje nafte i plina nakon isteka koncesije. Prema predlagačima referenduma, crpljenje plina i nafte nastavilo bi se do isteka koncesija, a poslije bi se obustavilo unatoč tome što nisu iscrpljene sve rezerve. Prve koncesije prestaju 2016., a posljednja 2034. godine. Dakle, tek će 2034., ako građani i odluče da se zaustavi crpljenje nafte i plina, platforme prestati djelovati.
Ugroženo je 11.000 radnih mjesta pa je Renzi građane pozvao da bojkotiraju referendum
Unutar 12 milja teritorijalnih voda Italija ima 44 platforme za crpljenje plina i nafte od ukupno 69 koliko ih ima u morima, računajući i one u međunarodnim vodama. Dakle, na 25 platformi nastavila bi se crpiti nafta bez obzira na referendum, a referendumom obuhvaćene 44 platforme nastavile bi raditi sve do isteka koncesije pa i u slučaju da na referendumu pobijedi opcija za njihovo zatvaranje. Najviše platformi ima u Jadranskom moru. Referendum se, dakle, ne odnosi na postojeće platforme izvan teritorijalnih voda, kao ni na one na kopnu. Tim se referendumom ne odlučuje hoće li se i dalje crpiti nafta i plin, već je riječ samo o djelomičnom ograničenju crpljenja. Matteo Renzi poziva pak birače da ne odu na birališta. Naime, da bi referendum bio valjan, mora glasovati 50% plus jedan birač. Ako bude glasovalo manje od 50% upisanih birača, referendum se smatra nevaljanim i sve ostaje po starome.
Veća ovisnost o uvozu
Oporba napada Renzija zbog takve izjave jer kaže kako političari moraju pozivati birače da se odazovu na izbore. Renzi drži kako je, s obzirom na to da postoji i opcija nevaljanog referenduma, legitimno tražiti i takav ishod. Dodaje kako se tim referendumom ne odlučuje o tome hoće li energetska budućnost Italije biti usmjerena prema obnovljivim izvorima energije, već o budućnosti 11.000 zaposlenih te većoj ovisnosti o uvozu nafte i plina.
Zapravo, referendum o bušotinama pretvorio se u referendum „za“ ili „protiv“ Renzija. Pobijedi li opcija za zatvaranje bušotine, oporba će zatražiti ostavku Renzija.
>> Sad ozbiljno: Račun za plin godišnje će nam biti niži u prosjeku 840 kn
