Sveučilište u Zagrebu steklo je 368 novih doktora i doktorica znanosti i umjetnosti koje je na taj akademski stupanj na dvjema svečanostima u nedjelju u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu promovirao rektor Damir Boras.
Čestitajući laureatima na njihovu velikom uspjehu, "koji je ujedno i uspjeh našega Sveučilišta", rektor Boras je istaknuo kako je riječ o značajnoj prekretnici u životu svih njih jer stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti stječu pravo na samostalno oblikovanje vlastitih istraživanja, "što je prvi bitni i temeljni korak na putu cjeloživotnog ostvarivanja vlastitih kreativnih sposobnosti i vlastitih akademskih i građanskih sloboda".
Ključni dio doktorskog obrazovanja nije tek puko pohađanje teorijske nastave, kazao je rektor, nego "kontinuirani i mukotrpni praktični rad u kojem kandidat kao dio organizirane istraživačke skupine mora stvoriti svojih ruku djelo i svojih ideja i snova ostvarenje, koje će drugi priznati kao izravni doprinos ukupnome znanju čovječanstva".
Na taj način, sustav doktorskoga obrazovanja smisleno teži stvaranju samostalnih i kreativnih osoba koje uz to resi i sposobnost kritičkoga razmišljanja, samostalnoga zaključivanja, objektivnoga i uravnoteženoga razmatranja svih teorijskih problema, te umijeće obzirnoga, nepristranoga i dostojanstvenoga raspravljanja o suprotnim i suprotstavljenim mišljenjima, kao i sposobnost da se nova znanja i umijeća uspješno primjene na opću dobrobit svoje zajednice i čovječanstva u cjelini.
"Time sustav doktorskoga obrazovanja stvara ne samo razborite, kreativne, profesionalne i moralne članove akademske zajednice, nego i zrele, uravnotežene i dostojanstvene građane svijeta koji su temelj demokratskoga ustrojstva i općega društvenoga i ekonomskoga napretka svake ljudske zajednice", ocijenio je Boras, te poručio: "Oni koje doktorima znanosti proglasimo danas bit će glasnogovornici razuma, tolerancije, nalaženja veselja u radu, ljubavi prema bližnjemu, novih otkrića i spoznaja sutra, te lučonoše i jamci našega opstanka i našega napretka u budućnosti".
Kandidati su na svečano proglašenje došli odjeveni u svečane odore (toge) i akademske kape u dvjema tradicionalnim povorkama prelazeći sjevernu stranu Trga Republike Hrvatske od zgrade Sveučilišta u Zagrebu do zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta.
Nakon što su izgovorili tekst prisege, rektor ih je proglasio doktorima znanosti i umjetnosti. U novo i više akademsko zvanje simbolično su ušli prebavicanjem kićanke (cofleka) na akademskim kapama na desnu stranu, nakon čega je uslijedilo uručivanje diploma te upisivanje promoviranih u knjigu doktora, a svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur.
Svojevremeno je rimski Papa prodavao indulgencije, kojima se opraštao grijeh onih koji su ih kupili. Sadašnje doktorske titule su neka vrsta znanstvenih "indulgencija". U neka pretpotopska vremena doktori nauka su morali napisati toliko naučnih radova (knjiga) od kojih bi dobili bruh kada bi ih odjednom nosili. Današnji doktorandi napišu dizertaciju na par stotina polovičnih stranica, sa proredom i brojnim citatima, te uz masno plaćenu školarinu kupuju doktorsku diplomu bez truda. Naravno nije to izum Lijepe naše, već smo isti preuzeli od naših transatllanskih uzora. U svakom slučaju hiperprodukcija doktorskih i drugih titula neće áunaprijediti hrvatsku državnu ragu i usrećiti domicilne dvonožne papkare, ali će potkožiti profesore emerituse, kao mentore.