Zadivljeni smo bogatstvom živoga svijeta u dubinama Jadrana, no ta slika nije ista kao prije 30, 20 ili 10 godina. Morski riblji fond promijenio se u posljednjih nekoliko desetljeća, najviše zbog preintenzivnog izlovljavanja, upozorava prof. dr. Nedo Vrgoč, voditelj Laboratorija za ribarstvenu biologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Nacionalni je koordinator međunarodnog znanstvenog projekta “Medits” kojim se već 20-ak godina istražuje stanje ribljeg fonda u Sredozemlju i Jadranu.
Primjerci sve manji
– Najvažnija je promjena pad ukupne mase ribljih vrsta, a uočljive su i promjene sastava ribljih zajednica – ističe dr. Vrgoč. – Opada masa vrsta osjetljivih na ribolov, a to su one sporog rasta, velikih dimenzija i male reprodukcijske moći, uglavnom hrskavičnjače ili landovina, kako je ribari zovu, prije svega raže, ali i morski psi. Slična je situacija i s velikim koštunjačama, grdobinom i kovačem – objašnjava dr. Vrgoč. – Istodobno se povećava udio gospodarski manje važnih ili nevažnih vrsta koje brzo rastu i imaju veliku reprodukcijsku moć. Što vrsta ima veću tržišnu cijenu, to je ugroženija – zaključuje dr. Vrgoč. Iz godine u godinu love se sve manji i mlađi primjerci.
– Kada u ulovima dominiraju mladi primjerci, od godinu ili dvije, njihova biomasa u moru najviše ovisi o intenzitetu obnavljanja, a on se mijenja s obzirom na hidrografske prilike u moru koje ovise o temperaturi – govori dr. Vrgoč. Stručnjaci su detektirali stotinjak vrsta riba različitog stupnja ugroženosti! Među najugroženijima su jesetra, hama, sklatovi te brojne vrste velikih morskih pasa i raža. Ugrožene su i brojne poslastice kao kirnje, pic, šarag, grdobina, škarpina, zubatac, kovač i slične. No, u našem moru ima i novih riba za koje se prije nije znalo.
– Nove su vrste ili došle ili su posljedica intenzivnih istraživanja dosad neistraženih područja dubokog Jadrana – kaže dr. Vrgoč. Dio novih vrsta dolazi, kako kaže, putem balastnih voda, drugi su dio lesepsijski migranti (vrste koje su dospjele u Mediteran i Jadran nakon probijanja Sueskoga kanala iz Crvenog mora), a treći su dio vrste koje su dospjele u Jadransko more zbog globalnog zagrijavanja. U našem moru zabilježeno je otprilike 450 različitih vrsta riba, otkriva nam dr. Vrgoč.
Vratile se srdele
Trendovi za većinu ribljih vrsta u Jadranu su negativni. – Odnedavno izrazito pada biomasa oslića, naše najvažnije vrste koćarskog ribolova. A škampa je sve manje već dvadesetak godina – upozorava dr. Vrgoč. Kaže da je situacija povoljnija kod kratkoživućih vrsta kao što su trlja blatarica, pišmolji, ugotice, a velike se fluktuacije bilježe u lovinama glavonožaca (muzgavci, lignje, sipe). – Nakon što su ribari godinama “grintali” zbog nestanka srdele i inćuna, ulovi sitne plave ribe u posljednje 3-4 godine iznimno su visoki. No love se relativno mali primjerci koji imaju malu tržišnu vrijednost – kaže dr. Vrgoč. Ne gospodarimo racionalno ribljim bogatstvom! Hoćemo li imati što loviti u moru za 30 ili 50 godina? – Zašto ne bismo imali?! Naravno da hoćemo! – tvrdi jedan od najboljih stručnjaka za ribe u našem moru.
Sve manje riba i sve više govana u moru.