– Pritisak ljudi koji zbog depresije traže pomoć psihijatra je ogroman. Pacijenti čekaju dva do tri mjeseca da bi ušli u dnevnu bolnicu na psihoterapiju, a još je gore što se predugo čeka na prvi specijalistički pregled. specijalista. Sustav zaštite mentalnoga zdravlja ne funkcionira najbolje i već se deset godina govori o tome da psihijatrijsku službu treba reformirati i ojačati izvanbolničku zdravstvenu zaštitu. Kod nas se svi liječe u bolničkom sustavu jer javno zdravstvo na razini primarne zaštite nema dovoljno timova – kaže doc. dr. Slađana Štrkalj-Ivezić, voditeljica odjela Dnevne bolnice u Psihijatrijskoj bolnici “Vrapče” tei iznosi sljedeće podatke.
Rano otkrivanje
Depresija je među najčešćim duševnim poremećajima čija se učestalost u populaciji kreće od pet do deset posto, ali rizik da će osoba za života oboljeti od depresije iznosi čak 20 do 30 posto. Svaka četvrta do osma osoba može za života imati problema povezanih s depresijom, pa se može očekivati da bi se i pola milijuna stanovnika Hrvatske moglo suočiti s depresijom, što ovu bolesti čini velikim javno-zdravstvenim problemom. Hrvati nisu u tome izuzetak. Među stotinjak najčešćih bolesti u svijetu depresija je danas na četvrtom mjestu, a 2020. bit će na drugom, odmah iza ishemične bolesti srca. Životna dob, alkohol, droga tek su neki uzroci sve većih epidemioloških brojki depresije i drugih psihičkih poremećaja, ali kao “okidač” depresije sve se više izdvaja svakodnevni životni stres.
– Radne sredine danas proizvode bolesne ljude, zakazuje sustav socijalne zaštite, ljudi se nemaju kome obratiti... Zdravstvena bi se služba ozbiljno morala pripremiti za borbu protiv depresije, za rano otkrivanje i liječenje ovoga teškog psihičkog poremećaja – ističe doc. S. Štrkalj-Ivezić.
– Zahtjevi i očekivanja od ljudi toliko su veliki ite toliko brzu rastu da im se čovjek ne može i nema vremena prilagoditi. U tome svakodnevnom nesrazmjeru lako je “pasti” u depresiju – objašnjava psihijatar prof. dr. Vlado Jukić.
I zato je, kaže, posve logično da se čak 70 posto hospitalizacija zbog duševnih poremećaja odnosi na ljude u dobi između 20 i 59 godina. Upravo je ova životna dob opterećena životnim turbulencijama, a uz to, između 20. i 30. godine života javljaju se razne psihoze, najteže duševne bolesti. Treba mnogo raditi na općoj prevenciji i pokušati ne postavljati, primjerice pred djecu, nerealno visoke ciljeve, savjetuje prof. Jukić. Za ilustraciju navodi trend u SAD-u gdje više nije rijetkost da se visokopozicionirani i dobro plaćeni poslovni ljudi odriču i pozicije i plaće, traže niže rangirano radno mjesto samo kako bi spasili svoje duševno zdravlje.
Statistika potvrđuje iskustvo psihijatara. U posljednjih osam godina, od 2000. do 2008., iz godine u godinu raste broj hospitalizacija zbog duševnih poremećaja –- sa 36.679 na 46.209 –- ali pada prosječan broj dana bolničkoga liječenja –- sa 47,1 na 31,7 dana. Za razliku od stopa hospitalizacije zbog alkohola, shizofrenije, reakcije na teški stres uključujući i PTSP koji kroz godine osciliraju, stopa hospitalizacije zbog depresivnih poremećaja pokazuje stalni rastući trend. Neuroze i afektivni poremećaji vrlo su česti uzroci zbog kojih pacijenti traže pomoć i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na žalost, zapaža se i uzlazni trend učestalosti klinički razvijenih duševnih poremećaja kod djece i adolescenata.
Hrvatska u postotku nema više depresivnih stanovnika od drugih europskih zemalja, ali ima višu stopu smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka zemalja EU. U nas je ta stopa 2008. bila 15, u EU 10 na sto tisuća ljudi.
Na pacijente koji pate od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja odnosi se šest do sedam posto ukupnoga bolničkog pobola u Hrvatskoj, najviše je hospitalizacija, čak 70 posto, pacijenata u dobi od 20 do 59 godina. Ova skupina poremećaja među vodećim je uzrocima bolničkoga pobola ljudi radno -aktivne dobi.
Česte hospitalizacije
U 2008. bilo je 46.209 hospitalizacija zbog duševnih poremećaja, a gotovo 1,5 milijuna bolničkih dana “potrošeno” je na tu skupinu bolesnika. Nešto više od 10.000 hospitalizacija bilo je zbog duševnih poremećaja prouzročenih alkoholom, gotovo 7000 zbog shizofrenije, 5800 zbog reakcija na teški stres uključujući i PTSP te 5500 hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja. Ove četiri dijagnostičke kategorije predstavljaju skoro dvije trećine svih uzroka bolničkoga pobola zbog duševnih bolesti.
Ovo je porazavajuca vijest. Svako ko upita za pomoc psihijatra, vec kasni u samome startu. Odugovlacio je, mislio je da ce sve to proci, itd. A onda mora cekati jos 3 mjeseca? Stoga me necude sva ova ubojstva i samoubojstva. Budimo realni, danasnji zivot je katastrofalan. Otudenje od prijatelja, obitelji i cijeloga drustva je postala normalna stvar. Dovoljno je da mislimo drugacije od roditelja, da nas oni odkantaju. A kamoli prijatelja. Danasnji covjek je prepusten samome sebi, i ocigledno, neucinkovitom sistemu pomoci.