Iako su i struka i političari složni da treba nastaviti s cjelovitom kurikularnom reformom, rasprava na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu pokazala je da dio njih ipak vjeruje da je umjesto uvođenja eksperimentalnog programa u rujnu reformu ipak treba doraditi. Ministar obrazovanja Predrag Šustar uvodno je samo kratko poručio kako je njegovu ministarstvu potrebna pomoć i podrška te da će mu zato koristiti čuti što struka i politika misle kako bi dobili dovoljno informacija za provođenje reforme, ali se i založio da se kurikulum uđe u eksperimentalnu fazu već u rujnu. Isto žele i SDP-ovci, dok su predstavnici vladajuće većine upozoravali kako treba stati na loptu i doraditi reformu. Ladislav Ilčić iz Hrasta tako je predložio da Odbor naloži Ministarstvu da imenuje neutralno tijelo stručnjaka za evaluaciju primjedbi koje dođu za vrijeme javne rasprave kako bi se, naglasio je, umirio dio javnosti koji sumnja u objektivnost gotovo 500 stručnjaka koji su izrađivali reformu.
Voditelj ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić odgovorio mu je kako bi bilo kakvo imenovanje nadkomisija ukazivalo na nepovjerenje u rad radne skupine. Objasnio je kako je na reformi u 14 mjeseci radilo gotovo 500 članova stručnih skupina, ali i ljudi iz resornih agencija te iz Ministarstva obrazovanja. Trenutačno se, dodaje, odvija stručna rasprava, nakon koje slijedi i javna rasprava.
– Plan je da se kurikulum eksperimentalno uvede u prvi, treći i peti razred osnovne škole te u sedmi za prirodoslovne znanosti, i uz to u prvo razred srednjih škola, te treći i četvrti za društvene znanosti. Odgoda plana na godinu dana nije problematična, ali treba spriječiti gašenje entuzijazma za reformu. Ako država procijeni da je potrebno bolje pripremiti i da treba više raditi na samim dokumentima i s nastavnicima, to je također moguće i s tim nikada nismo imali problema kao eksperimentalna skupina. Ovdje je potrebna jasna podrška, radi se o nacionalnom projektu koji će nadživjeti i ovaj saziv Sabora i sljedeći saziv. Ako ne bude te jednoznačne političke podrške, cijeli će se proces usporiti – objasnio je Jokić te naglasio da su odgoj i obrazovanju predugo zanemarivani u Hrvatskoj.
– Naši će kriteriji i dalje biti isti – rad, posvećenost promjeni, stručnost kao jedini kriterij, neovisnost od interesnih skupina, nepristajanje na političke pritiske, poštivanje mišljenja i rada akademske zajednice. Na vama je kao političarima da učinite sve da taj entuzijazam ne splasne. Jer ako on sada splasne, bez obzira na to tko vodio ovu reformu i kako se ona zvala, nije za vjerovati da će se on ponovno podići u skoro vrijeme. Kad se ljudi umire, i kada netko oholo kaže – dosta, svijet počinje od mene, kada krenu kulturni ratovi i kada politika pokaže još jednom da obrazovanje nije važno, sjetite se sljedećega: hrvatska je škola takva da potiče učenje napamet, idealna je za biflante, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima. Školski su programi krivi što se mladi ne mogu zaposliti. Ovo su riječi Stjepana Radića pa se sjetite toga – naglasio je Jokić. Hrvatska je danas osamljena zemlja koju ljudi sve manje vole i o kojoj govore sve lošije, smatra on.
– Hrvatska je iznutra puna međusobne mržnje, uzajamne pakosti, to će nas sigurno odvesti u ono stanje u kojem ljudi više nisu sposobni stvarati nikakve vrijednosti, budući da je pretpostavka stvaranju neke vrijednosti uvijek sloboda. Ovo su napravili ljudi iz škola i iz fakulteta. trudili su se i borili, uspjeli su. Često s vjetrom u lice, bez obzira na to je li na vlasti bio SDP ili Domoljubna koalicija, samo s jednom idejom – idejom bolje Hrvatske – zaključio je Jokić.
SDP-ov Željko Jovanović poručio je da kurikulum mora ući u eksperimentalnu fazu već u rujnu, i to bez odgode.
– Oko reforme kurikuluma mora postojati konsenzus kojemu neće biti bitna politika, partikularni interesi te interesi pojedinih udruga koje su preuske. Politička volja je nešto što će i ostalima dati entuzijazam da nastave dalje – tvrdi Jovanović. Predsjednica saborskog odbora Gordana Rusak na to je poručila kako je za reformu kurikuluma, ali ne na brzinu i na štetu kvalitete.
– Mislim da ovo nije spremno ni za eksperimentalnu fazu jer je kurikulum pun nedostataka, nije usuglašen sa Strategijom odgoja i obrazovanja, a ni sa Zakonom o odgoju i obrazovanju – naglasio je Matko Glunčić s Fizičkog odjela PMF-a.
Neven Budak, posebni savjetnik bivšeg premijera za znanost i aktualni predsjednik Provedbenog tijela za Strategiju odgoja i obrazovanja smatra da političke elite nisu dovoljno prepoznale važnost obrazovanja i strukturnih reformi.
– Ova država mora konačno reći da nam je obrazovanje prioritet i da će se od sada ulagati u obrazovanje i materijalni razvoj škola. Mi očekujemo podršku politike u provođenju reforme, no kada otprilike prije dva sata na HRT-u jedan saborski zastupnik kaže da ima profesora na Filozofskom fakultetu koji su politički pedofili i da je to zato jer imaju mentalnu konstrukciju pedofila, onda počinjem ozbiljno sumnjati u to kakvu podršku Sabor želi i može dati obrazovnom sustavu u Hrvatskoj – prigovorio je Budak.
Na pojedine kritike vezane uz brzinu izrade kurikuluma osvrnula se potpredsjednica Odbora, SDP-ova Sabina Glasovac te poručila da se radilo brzo jer naša djeca više ne mogu čekati.
– Eksperimentalno uvođenje kurikuluma služi baš zato da se provjeri njegova kvaliteta, zato smatram da nije problem da se s time krene već od rujna – tvrdi Glasovac.
HDZ-ova Sanja Putica založila se da se više računa vodi o edukaciji nastavnika i edukaciji osoblja u sustavu obrazovanja za apliciranje za fondove Europske unije.
– Ako se dogodi konsenzus, ova će reforma ipak u implementaciji ostati na entuzijazmu ravnatelja i nastavnika – primijetila je Putica, a SDP-ov Domagoj Hajduković kako mu baš to daje nadu da će ova reforma uspjeti. Vjeruje da je građanski odgoj koji mnogi problematiziraju jako bitan jer naš sustav ne stvara ljude koji znaju biti odgovorni građani i koji znaju kako funkcionira naš politički sustav.
Goran Dodig iz HDS-a rekao je kako mu se čini da rasprava ipak ide u smjeru pretjeranog politiziranja, jer svi su, dodaje, složni da reforma mora ići dalje, ali ne mogu se zanemariti primjedbe koje se čuju.
– Reforma mora ići dalje, ali je moramo doraditi. Stanimo na loptu da vidimo kom brzinom to doraditi. Podržat ću nastavak razgovora na ovu temu, ali još nisam siguran kako ću se odrediti kad se o tome bude odlučivalo – kazao je Dodig.
Nenad Marković iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kazao je da se ne smije bezglavo juriti naprijed jer će reforma uspjeti samo ako se uvaže mišljenja iz stručne i javne rasprave.
– Kurikulum nije odgovorio kakvu nastavu želimo i kakvog nastavnika želimo – prigovorio je Marković.
Odbor nije donio nikakav zaključak nakon rasprave, već je dogovoreno da se on donese na idućoj sjednici. Nakon sjednice, ministar Šustar novinarima je rekao da je uvjeren da kurikulum ide u eksperimentalnu provedbu na jesen.
To su osjetljive teme, uvijek iskrsne neka rasprava i to nije loše. Mi smo konačno ušli u operativnu provedbu i tu je trebalo neko vrijeme da se zalaufamo, ali sada to ide dalje – kaže Šustar te dodaje kako je ključna javna rasprava te dorada dokumenta s prijedlozima iz nje. Na pitanje kako provesti tu eksperimentalnu nastavu s predviđenih šest milijuna kuna, Šustar odgovara da se s gotovim dokumentom reforme možemo prijaviti za sredstva iz Europskog socijalnog fonda.
– Dobar dio kolača mora osigurati nacionalna komponenta, ali to nije dovoljno. Ono što je zanimljivo, bilo je planirano 12 milijuna kuna, vi ste potrošili tri milijuna kuna, ostalo je neiskorišteno. Temeljem dobro provedene javne rasprave imat ćemo dokument koji je dovršen i temeljem toga ćemo se prijaviti za Europski socijalni fond. U planu razvoja strukovnog obrazovanja tri puta se vraćao dokument upravo zbog toga što se preskočila javna rasprava. Ako je to obvezno, onda ta javna rasprava mora biti provedena kako treba. Europa ima svoje kriterije – pojašnjava Šustar. Na pitanje je li spreman odstupiti s funkcije ako se odustane od reforme, odgovara da “nema šanse da reforma propadne jer misli da je bilo previše uzaludnih pokušaja”.
– Ako to napravimo, nema šanse da dam ostavku. Ali ako ne uspijemo, lako za mene, ja ću otići, ali to je opet neuspjeh svih nas, izgubili smo pet godina, kako u viskom obrazovanju, tako i u vertikali koja ide do visokog obrazovanja – zaključuje Šustar.
Jokić je pak nakon rasprave novinarima kazao kako vjeruje da Hrvatska ima šansu.
– Mislim da su sve političke silnice spremne za ovu promjenu. Naravno, ta promjena ovisi o nekoliko stvari. Glavni preduvjet nije novac, glavni preduvjet je entuzijazam nastavnika i ljudi u školama. Ako se to ugasi i ako to nestane, od ove reforme neće biti ništa. Taj entuzijazam počiva na tome da ovi ljudi poput ministra kažu da stoje iza te reforme. Ako ne stoje jasno, onda to treba također reći. U nedostatku toga da se jasno kaže odlučno, ja ću ovdje prvi reći – ako treba odgoditi reformu, neka se odgodi, međutim na političke pritiske nećemo pristati – zaključio je Jokić.
>> Šustar: Ne odustaje se od reforme školstva, najesen ide eksperimentalna provedba
"Reformatori" silom žele anarhiju i ništa ih u tome ne može zaustaviti.