Nemali je broj roditelja koji nam se javljaju ogorčeni jer su zbog primljene stipendije ili nagrade koju su primili njihovi uzorni učenici ili studenti, izgubili pravo na olakšicu koju su na njih imali na plaći, odnosno uvećani neoporezivi osobni odbitak. Ako je njihovo dijete kao uzdržavani član obitelji u jednoj godini zaradilo više od 15.000 kuna neto, dakle iznos koji im je i isplaćen, tada će za tu godinu roditelj morati vratiti osobni odbitak koji je na njega ostvario u toj godini. Nije to novost, štoviše taj je prag ove godine i povećan s 13.000 na 15.000 kuna, no s druge strane, sve je veći broj stipendija u ponudi pa se i taj zakon odražava na veći broj roditelja. Neki od poreznih stručnjaka smatraju da bi trebalo razdvojiti prihode dobivene kroz nagradu ili stipendiju od onih koje student zaradi radeći preko student-servisa.
Tj. mišljenja su da bi za stipendije i nagrade limit trebao biti veći od propisanih 15.000 kuna jer u suprotnom ispada da su roditelji kažnjeni zato što imaju dobre učenike i studente. No za sada Ministarstvo financija ne razmišlja o izmjenama tog zakona. Primjerice, ljetos se javila majka čija se kći studentica koja je dobila stipendiju Erasmus, financiranu iz EU, vratila mjesec dana prije iz Njemačke kako ne bi iskoristila svih 15.000 kuna, odnosno kako njezini roditelji ne bi izgubili na nju olakšicu na plaću u toj godini. Porezni stručnjaci kažu da bi roditelj trebao odjaviti dijete kao uzdržavanog člana čim zna da će mu godišnja zarada prijeći 15.000 kuna.
U taj limit, kažu u Poreznoj upravi, ne ulaze, primjerice, primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta, obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja, tj. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji te primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova.
Zakonom o porezu na dohodak svi hrvatski građani imaju pravo na osnovni neoporezivi osobni odbitak od 3800 kuna mjesečno, odnosno 45.600 kuna godišnje. Učenici i studenti imaju pravo na dodatnih neoporezivih 15.000 kuna primitaka godišnje, odnosno 1250 kuna mjesečno, što je zajedno 5050 kuna mjesečno ili 60.600 kuna godišnje. Prema toj računici, učenicima i studentima na mjesečne iznose do 5050 kuna, tj. godišnji do 60.600 kuna ne obračunava se porez na dohodak. Iznad tog iznosa porez i pripadajući prirez se plaćaju. Do 2016. godine studenti su imali pravo na neoporezivu zaradu od 50.000 kuna preko studentskog ugovora, a porez plaćen iznad tog iznosa dobili bi natrag jer studenti uglavnom nisu iskoristili godišnji odbitak.
Od ove je godine promjena što se neoporezivi dio smanjio na 15.000 kuna, ali mu se pribrojio iznos godišnjeg osobnog odbitka od 45.600 kuna pa se dolazi od iznosa od 60.600 kuna. Pa se od iznosa od 15.000 kuna ne obračunava niti plaća porez, od tog iznosa do 60.600 kuna porez se obračunava, ali ne plaća, a iznad toga se plaća, kao i spomenuti prirez. Kroz ovogodišnje izmjene studenti tako koriste svoj osobni godišnji odbitak kroz studentski rad.
Studenti malo previše se.ru