Pred nama su predsjednički izbori, nakon njih vrlo brzo i parlamentarni. Otvaranje liječničkog kartona u mnogim je zemljama, poglavito zemljama zapadne Europe i u SAD-u, standardna praksa. Ljudi žele znati je li kandidat koji se bori za neku funkciju zdrav i može li je odgovorno obavljati. Amerikanci su po tom pitanju otišli najdalje. Njihovi predsjednici uredno objavljuju liječničke kartone i rezultate sa sistematskih pregleda. Prije godinu dana danima se po američkim medijima čak diskutiralo i o mentalnom zdravlju aktualnog predsjednika Donalda Trumpa koji je na koncu, pod pritiskom, obavio detaljan sistematski pregled i objavio rezultate, a koji je uključivao i kognitivni test koji se rješava desetak minuta i kojim se testira i ispitanikova koncentracija, pažnja, pamćenje, jezik, računanje, orijentacija.
U Hrvatskoj do sada političari nisu rado pokazivali svoje liječničke kartone niti imaju obavezu to činiti. Prvi tko je u tom smislu napravio iskorak bio je bivši predsjednik države Ivo Josipović koji je 2009. godine obavio pregled kod liječničkog konzilija i svoje rezultate i objavio. No ta se praksa i nije baš nastavila. U aktualnoj kampanji za predsjednika jedino je Miroslav Škoro objavio neke dijelove svog liječničkog kartona, odnosno da je zdrav.
Testiranje vodstva
S druge strane, akademik i ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Ivica Kostović u intervju Večernjem listu kazao je kako nema nikakve sumnje da bi političari trebali prolaziti čak i psihološka testiranja te da bi u doglednoj budućnosti za to trebalo dobiti barem načelnu suglasnost.
– Logika je jednostavna: ako želiš voziti autobus, moraš proći testiranje, avion uopće ne možeš voziti ako nemaš psihofizičke sposobnosti, a bez ikakvih testova možeš voditi državu ili biti saborski zastupnik. Nije li to paradoks. Društvo koje cijeni svoje vodstvo mora početi tražiti njihovo testiranje. Nije li dvolično da se od djece traži da kontroliraju svoj bijes, a od saborskog zastupnika to se ne traži. Ako je Trump pristao na pregled, očekivalo bi se da i naši političari tako postupe. U medicini sve počinje s anamnezom, bez nje nema dijagnoze. Kasno je za anamnezu kad političar već bude imenovan na neku dužnost. Ja to ne bih radikalizirao, donosio zakon, ali bih radio na svijesti da stručnjaci, znanstvenici, psihijatri mogu procijeniti je li netko za određenu dužnost – kazao je Kostović.
I u svojim prethodnim intervjuima Kostović je isticao kako je za velike odluke u politici potrebna kognitivna zrelost, koja ne dolazi prije 26. godine. I kako mora postojati minimum empatije, što se, prema Kostoviću, može ispitati.
– Psihološka testiranja razvijena su samo u biznisu, a mogla bi se primijeniti i na političare. Pa vidite da nijedna velika tvrtka ne uzima psihopata za direktora, ali psihopat u Saboru je moguć – kazao je Kostović svojedobno za Večernji list.
S druge strane, saborski zastupnik, šef Demokrata i liječnik Mirando Mrsić, koji je Ivu Josipovića i nagovorio da pokaže svoj liječnički karton u kampanji za prvi predsjednički mandat kaže kako je jedno dati informaciju o nalazima liječničkih pregleda, a drugo podvrgavati političare i kandidate za neke političke funkcije psihotestiranjima.
– Takva mi testiranja zato više sliče na lov na vještice jer niti nema testa koji bi mogao s velikom vjerojatnošću kazati je li osoba psihički bolesna. Ne vidim što bi uopće iz toga zaključili i gdje je granica. Znači li to da bi trebalo uvesti psihološke testove i za učitelje i za liječnike? Političar je zanimanje kao i svako drugo, onda bi i u slučaju svakog drugog zanimanja trebalo isto postupiti. Takvi testovi mogu pokazati određene karakteristike ličnosti, tipa ima li netko kratak fitilj, ima li empatiju, je li narcisoidan. I što da radimo s tim podacima? Što da radim s onim za koga se pokaže da nema dovoljno empatije i tko bi bio taj koji bi tom nekom zabranio da bude biran i da ga ljudi biraju – kaže Mrsić.
Dodaje kako građani jako dobro znaju i bez psihološkog testiranja kakav je tko.
Uvesti građanski odgoj
I ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić kaže da od toga ne bi bilo velike koristi jer psihologijski testovi jesu dobri za određene sposobnosti, ali su slabi za određene osobine ličnosti.
– To je teško testirati. Ne možete glumiti da ste pametni ako niste pametni, ali možete glumiti da ste pošteni, da ste odgovorni, da ste empatični. Jednostavno nemate nekog načina da to sto posto provjerite. Zato je područje ličnosti teško provjerljivo. Svatko se može praviti da je drukčiji nego je, a zapravo biti nepošten, lijen, nepravedan, neodgovoran – kaže Krizmanić.
Dodaje i kako su birači ti koji bi mogli i trebali donijeti sud o ponašanju ljudi prije izbora.
– Mogu pratiti kako se ponašaju prema drugima u svakodnevnom životu, prema ženi, mužu, susjedima, roditeljima, punici... Mogu vidjeti u tim svakodnevnim stvarima jesu li obazrivi, pristojni, odgovorni... To se lako vidi i bez testova i zato sam ja protiv njih – kaže Krizmanić i zaključuje kako bi mnogo mudrije bilo uvesti za početak dobar i kvalitetan građanski odgoj u škole kako bi se djeca od malih nogu učila odgovornosti, da preuzimaju rizik za svoje postupke.
Osječki psihijatar Nikola Mandić također je apsolutno protiv ideje uvođenja psiholoških testova političarima. Dapače, smatra je izrazito opasnom jer bi takvo postupanje otvorilo niz mogućnosti za manipulacije i zloupotrebu.
– Na taj način otvorila bi se mogućnost da se ljude iz određene profesije klasificira. To je strašno – kaže Mandić i dodaje kako on uvijek u šali zna kazati kako narod zna bolje nego on je li netko lud ili nije. Mandić također kaže kako takvi testovi ne mogu ništa specijalno pokazati osim ugrubo određene osobine čovjeka niti vidi tko bi bio taj tko bi određivao tko je test prošao, a tko nije.
VIDEO Predsjednički kandidati
naravno da trebaju, i to svi pretendenti na javne dužnosti, od lokalne do državne razine - dakle, predsjednik države, saborski zastupnici, članovi vlade, gradonačelnici i načelnici... za dozvolu za vožnju automobila treba i ispit i pregled i liječnička potvrda, samo za ove koji upravljaju životima i dobrima građana ne, pa se onda čudimo kako nam je! a obična potvrda o dobrom mentalnom zdravlju 'pročistila' bi ih u roku keks! i to ne samo ovdje nego i globalno:)