”Ako Europska unija podupire seljake, zašto ne bi podupirala i kvalitetan tisak, onaj koji ne zabavlja nego točno, cjelovito i relevantno obavještava javnost?”, upitao je glavni tajnik bruxelleskoga think tanka “Prijatelji Europe” Giles Merritt na panelu o temi “Treba li EU pomoći spasiti kvalitetne europske tiskovine”.
– Bez dobro obaviještene javnosti nema kvalitetne javne rasprave pa demokracija biva ugroženom – upozorio je glavni ravnatelj za obrazovanje i kulturu u Europskoj komisiji Jan Truszczynski. No, izvršna ravnateljica Udruge europskih novinskih izdavača (ENPA) Francine Cunningham tvrdi da europski tisak nije u krizi. Kriza jest, kaže, opustošila američke novine, ali u EU je načela uglavnom sam dio britanskih, koje su se povele za neoliberalnim američkim uzorom maksimiranja profita, pa su toliko srezale troškove da mnoge čak više nemaju ni dovoljno novinara te samo prerađuju agencijske vijesti ili one “ukradene” s interneta. Posljedica je gubitak čitatelja, a time i oglašivača.
– Kvalitetnim bi novinama dovoljna pomoć bila kada bi se zaustavilo često arbitrarno zakonsko ograničavanje oglašavanja te kada bi se PDV internetskim glasilima izjednačio s tiskanima – rekla je Cunningham. Dok je tisak u mnogim državama članicama EU oslobođen PDV-a ili ga plaća po sniženoj stopi, internetska glasila plaćaju puni PDV. A svi su sudionici panela suglasni da će dugoročno opstati samo one tiskovine koje će se proširiti i na internetske platforme.
Da pomoć glasilima ipak ne treba doći s razine EU nego s razine država članica, smatra ravnateljica Europskoga saveza novinara (EFJ) Renate Schroeder. Naime, za razliku od poljoprivrednoga, novinsko je tržište ograničeno jezičnim granicama, što obično znači i državnima.
Iako je ovim panelom pitanje pomoći kvalitetnim glasilima tek načeto, zaključak je da i središnje europske ustanove i vlasti država članica moraju djelovati brzo. Jer, kako je naglasio potpredsjednik europarlamentarne međuskupine za glasila Giorgos Chatzimarkakis: “Što je tisak lošiji, to su lošiji i političari koje biramo”.
kao što odvjetnici moraju dobit diplomu i položit pravosudni ispit pred drđavnim povjerenstvom, tako bi trebali i novinari. tako bi stalo na kraj nekvaliteti i žutilu u svim medijima