Zagrebačka i Privredna banka, koje drže 44,6 posto bankarskog tržišta Hrvatske, lani su zajedno zaradile čak 3,52 milijarde kuna, 840 milijuna kuna više nego godinu prije. Taj se prirast uglavnom odnosi na Zabu čija dobit prije oporezivanja iznosi 2,04 milijarde kuna u odnosu na milijardu kuna u 2017. PBZ-ova je operativna dobit nešto niža – s 1,67 milijardi kuna u 2017. pala je na 1,48 milijarde, no još uvijek je prilično impresivna.
Depoziti u Zabi rasli 7 posto
Iako još uvijek nisu objavljeni podaci za kompletan bankarski sektor za prošlu godinu, na kraju trećeg kvartala neto dobit banaka bila je 2,2 milijarde kuna veća nego u istom razdoblju prethodne godine, i to uz pad neto kamatnog prihoda (kad se od kamatnih prihoda oduzmu troškovi koje plaćaju na štednju) za oko 400 milijuna kuna. Upravo ovih dana Hrvatska narodna banka objavila je svježe podatke o kamatnim troškovima za izvore sredstava kreditnih institucija: kamatama koje plaćaju na depozite. Ispostavilo se da se trošak koji banke plaćaju štedišama čiji novac plasiraju smanjio od 2012. za 2,2 milijarde kuna: u 2012. banke su za kamate na depozite u kunama, eurima, švicarskim francima i dolarima izdvajale 2,54 milijarde kuna, na kraju prošle godine – samo 333 milijuna kuna.
Istina, padale su i kamate na kredite, ali ni izbliza tako rapidno kao kamate na depozite. Te iste 2012. Zaba je imala dobit prije oporezivanja 1,15 milijardi kuna, gotovo milijardu kuna nižu nego danas, PBZ 972 milijuna kuna – oko pola milijarde kuna nižu nego u 2018. Da, definitivno im je puno, puno bolji rezultat – u vrijeme povijesno najnižih kamata otkad kreditne institucije uopće posluju!
Banke su vrlo prilagodljivi tržišni igrači: pad kamatnih prihoda nadoknadile su rezanjem troškova, povećanjem naknada i provizija, ali i promjenom strukture kredita u kojoj je sve veći udio nenamjenskih; osim što su im kamate skuplje nego kod stambenih, kratkoročniji su pa se novac brže “okreće”. Nedavno su zato dobile i packe supervizije: guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio je da su neke koje to naročito ekstenzivno rade pod pojačanim nadzorom pa bi, procijeni li se da su previše zagazile u zonu rizika, središnja banka mogla poduzeti i odgovarajuće mjere. U Sberbanku je, primjerice, udio gotovinskih nenamjenskih kredita veći od 70 posto, a u Erste banci u novim kreditima premašuje 78 posto. Zaba i PBZ nisu nam dali podatke o udjelu nenamjenskih gotovinskih kredita kad smo ih zatražili.
No, Zaba, čija je neto dobit 1,86 milijardi kuna, 121,3 posto je veća nego prethodne godine, uprihodila je od kamata 2,67 milijardi kuna, dok neto prihod od provizija i naknada iznosi 1,10 milijardi kuna, 54 milijuna kuna (5,2 posto) više nego 2017. Ukupni poslovni prihodi banke iznosili su 4,52 milijarde kuna i bili 281 milijun kuna, odnosno 6,6 posto veći nego 2017. Za 40 milijuna kuna (2,2 posto) rasli su i troškovi, na 1,84 milijarde kuna. Neto dobit od trgovanja povećala se 59,4 posto, na 757 milijuna kuna. Stopa adekvatnosti kapitala prilično je visoka – 21,3 posto. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke iznose 570 milijuna kuna i manji su za 864 milijuna nego 2017. Imovina banke iznosi 113,24 milijarde kuna i rasla je 10,8 posto. Neto krediti povećali su se 5,7 posto, na 65,87 milijardi kuna, dok su depoziti, unatoč destimulirajućim kamatama, rasli 6,9 posto, na 83,15 milijardi kuna. Stopa adekvatnosti kapitala je visoka – 26,3 posto.
Pet puta veća dividenda
Neto dobit PBZ-a 4,4 posto je niža i iznosi 1,38 milijardi kuna. Pritom je neto kamatni prihod pao 4,8 posto, na 2,21 milijardu kuna, dok su prihodi od provizija i naknada porasli 6,8 posto, na 731,9 milijuna kuna.
– Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja se, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom godine – piše u izvješću PBZ-a. Banka je ostvarila 731,9 milijuna kuna neto prihoda od provizija i naknada, 6,8 posto više nego prethodne godine. U poslovanju s vrijednosnim papirima i ostalim financijskim instrumentima imaju pozitivan neto rezultat od 335,8 milijuna kuna, no 21,4 posto je niži nego u 2017. Opći administrativni troškovi iznose 1,59 milijardi kuna. Najveći dio dobiti PBZ planira podijeliti dioničarima: uprava je objavila da predlaže isplatu dividende od 72,58 kuna po dionici, dok je u prethodnoj, po rezultatu uspješnijoj godini, isplaćen gotovo pet puta manji iznos – 15,19 kuna po dionici. PBZ je lani pripojio Veneto banku, nakon što je njihova vlasnica Intesa Sanpaolo preuzela talijanski Veneto.
