Kako bi ih opet vratili na hrvatske njive, odlučili su se za “upgrade” starih poljoprivrednih sorti primjenom modernih molekularnih tehnika. Znanstvenici iz šest različitih ustanova radit će na tome da se sljedećih pet godina hrvatske vrste vinove loze, masline, luka, češnjaka, raštike... ponovno vrate u uporabu, čak i one kulture koje su nedovoljno zastupljene ili ih gotovo nema u komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Jedna od njih je dalmatinski buhač, svojevrstan prirodni insekticid i višegodišnja endemska samonikla biljka. Nakon što prikupe materijal na područjima na kojima prirodno raste u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Albaniji, sjeme dalmatinskog buhača bit će umnoženo i regenerirano uzgojem biljaka u poljskom pokusu. Odnosno, od svake sorte izdvojit će njezina najbolja svojstva te će ih se poboljšati stvaranjem novih kultivara.
Banka sjemena i posao za doktorande
Pokuse će izvoditi u sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja, ZCI CroP-BioDiv, koji se predstavlja danas na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Novac za njegov rad u iznosu od 37,5 milijuna kuna dobit će iz Europskog fonda za regionalni razvoj, od čega se 15 posto financira iz nacionalnih izvora, a značit će to, kaže voditelj projekta prof. dr. sc. Zlatko Šatović s Agronomskog fakulteta, zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada te administratora, odnosno tehničara.
– Osim toga, projekt koji je službeno počeo 1. siječnja ove godine podrazumijeva kupnju prilično skupe opreme kojom ćemo provoditi istraživanja – ističe prof. Šatović.
Istraživačka skupina okupljat će 28 znanstvenika; osim sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u projektu će sudjelovati stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Poljoprivrednog instituta u Osijeku te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Stare sorte, kaže prof. Šatović, pribavljaju se tako da svi koji sudjeluju u projektu prikupljaju sjeme, no koristit će i ono što čuvaju u banci na Agronomskom fakultetu.
– Banka sjemena zapravo je nacionalna kolekcija biljnih gena – objašnjava dr. Šatović.
Potreba za provođenjem projekta, dodaje, proizlazi iz potrebe za tzv. oplemenjivanjem bilja, primijenjenoj u biljnoj genetici kao jednoj od ključnih sastavnica razvitka poljoprivrede. Počeci oplemenjivanja u Hrvatskoj, kaže, sežu na početak 20. stoljeća, a u posljednjih šezdesetak godina registrirano je više od 1200 domaćih kultivara koji su nastali upotrebom klasičnih metoda.
– Iako su one uvelike doprinijele povećanju prinosa, u 21. stoljeću više nisu dostatne za učinkovit razvitak novih kultivara – zaključuje prof. Šatović.
Grah preživljava sušu
Kako bi se, primjerice, stvorila osnovna kolekcija tradicijskih kultivara graha, u pokusima koje vodi doc. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko koristit će se najmoderniji softveri koji će fotografiranjem korijena i računalnom analizom prikupiti egzaktne podatke u identičnim uvjetima za sve ispitivane tipove, a dio eksperimenta podrazumijevat će uzgajanje raznih vrsta u stresnim uvjetima nedostatka dušika i fosfora te suše.
Pogledajte video - Kako se vara kupce na tržnicama
