Srednja klasa više ne dominira u SAD-u jer je njezin udjel u populaciji pao na 49,9 posto, sa 61 posto 1971. godine, dok je bogatijih i siromašnijih sve više, pokazuje izvješće Pew Research Centera.
Prema Pewu, na početku ove godine broj odraslih Amerikanaca koji žive u kućanstvima sa srednjim prihodima iznosio je 120,8 milijuna, dok je broj onih koji ulaze u viši ili niži rang prihoda dosegnuo 121,3 milijuna.
Prema definiciji Pewa, srednju klasu čine osobe s prihodima za dvije trećine do dva puta većima od medijan prihoda u zemlji, ili s prihodima od 41.900 do 125.600 dolara godišnje u kućanstvima s tri osobe.
Desetljećima je srednja klasa bila jezgra i držala zemlju snažnom, no u posljednje se vrijeme smanjuje zbog stagnacije plaća i rasta troškova, navodi se u izvješću.
Smanjenje srednje klase još je jedan znak ekonomske polarizacije, kaže Rakesh Kocchar, direktor istraživanja u Pewu.
"Ne samo što više Amerikanaca prelazi u višu ili nižu klasu, nego i u viši rang više klase i niži rang niže. To je još jedan pokazatelj rasta nejednakosti po prihodima", kaže Kochhar.
Međutim, dodaje da je pozitivna vijest to što se više ljudi uspinje po ekonomskoj ljestvici nego što ih se spušta.
Od 1970. godine udjel onih koji žive u kužanstvima s nižim prihodima porastao je s 25 na 29 posto, dok je udjel onih s najvišim prihodima porastao sa 14 na 21 posto.
To znači da je smanjenje srednje klase više posljedica prelaska više Amerikanaca u rang onih s višim prihodima, ukupno za 7 postotnih bodova, dok je udjel onih s nižim prihodima porastao za 4 postotna boda.
No, izvješće pokazuje i da raste nejednakost po prihodima, pa je tako od 1970. godine medijan prihod kućanstava više klase zabilježio rast za 47 posto, na 174.600 dolara u 2014. godini.
Istodobno su prihodi srednje klase porasli za 34 posto, na 73.400 dolara, a niže klase za 28 posto, na 24.074 dolara.
"Neka istraživanja pokazuju da rast nejednakosti po prihodima i smanjenje srednje klase usporava rast gospodarstva", kaže Kochhar.
Uz to, viša klasa sada kontrolira 49 posto ukupnog nacionalnog dohotka, za razliku od 29 posto u 1970. godini.
Srednja je klasa nekada zarađivala najveći dio nacionalnog dohotka. Imala je udjel u dohotku od 62 posto 1970. godine, dok sada iznosi 43 posto. Niža klasa, pak, drži 9 posto nacionalnog dohotka, nešto manje od 10 posto iz 1970.
Bogati su posljednjih desetljeća postali još bogatiji. Čista medijan imovina obitelji više klase udvostručila se u razdoblju od 1983. do 2013. godine, pa sada iznosi 650.100 dolara.
Vrijednost imovine onih iz srednje klase porasla je, pak, u tom razdoblju skromnih 2 posto, na 98.100 dolara, dok je imovina niže klase smanjena za 18 posto, na 9.500 dolara.
I druga su nedavna istraživanja pokazala da se srednja klasa u SAD-u smanjuje. Početkom godine Gallup je objavio istraživanje prema kojemu se 51 posto odraslih Amerikanaca smatra srednjom ili srednjom višom klasom, dok se 48 posto smatra nižom ili radničkom klasom.
Još 2008. godine Gallupovo je istraživanje pokazalo da se srednjom klasom smatralo 63 posto Amerikanaca. U međuvremenu, američko je gospodarstvo uzdrmala financijska kriza i recesija.
>> Kina prvi put pretekla SAD, u Europi srednja klasa najbrojnija
Mislim da se Hrvatska može pohvaliti sličnim pokazateljima s napomenom da se je srednja klasa svela na desetak posto .Ako prododamo desetak posto bogatih onda nam predstoji svjetla budučnost gdje će se ljudi sukobljavati pred kontejnerima i tako produžavati agoniju življenja.Nemojmo zaboraviti da najbogatije u Hrvatskoj predstavljaju strani bankari i njihovi menađeri te već poznati Hrvati boljih tvrtki i političari.Srednja klasa jedva da postoji a trend je pad životnog standarda.Hrvati nemaju perspektive jer su banke prodali strancima i omogučili odljev kapitala i omogučili guljenje Hrvatskih građana visokim kamatama na kredite dok investicija kao da nema.Omogučili su ulazak stranih trgovinskih lčanaca koji imaju cjene više i do sto posto nego u matičnim državama koji prepakiravaju robu uvezenu iz drugih zemalja EU kojoj je istekao rok trajanja i tako uništavaju našu poljoprivredu.Naši političari sve to blagonaklono gledaju po koji put nešto konstatiraju ali ništa ne čine a ne čini ništa samo onaj koji od takve situacije ima koristi.