U slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova potvrdili su nam da je tamošnje Ministarstvo javne uprave 9. srpnja potpisalo i objavilo odluku o dodjeli ugovora za isporuku i ugradnju privremenih tehničkih prepreka za granicu s Hrvatskom u dužini od 40 kilometara. Posao je dobila tvrtka iz Srbije.
– Privremene tehničke prepreke omogućuju učinkovitu zaštitu vanjske schengenske granice, zaštitu ljudi i njihove imovine. Postavljanje je u skladu s prihvaćenim planom koji ima stupanj tajnosti, tako da vam ne možemo dati detaljnije informacije. Možemo reći da ih postavljamo tamo gdje je to potrebno radi sprečavanja ilegalnog prelaska granice. U nekim područjima zamjenjujemo ih zbog ozljeda. Kada, gdje i u kojoj mjeri, odlučuje se na temelju konkretnih procjena i prijedloga policije. Trenutačno je ugrađeno gotovo 179 kilometara privremenih tehničkih barijera – kaže Vesna Mitrić iz slovenskog ministarstva.
Više policajaca i vojnika
Slovenija podizanje novih kilometarskih prepreka opravdava time što je broj nezakonitih prelazaka preko granice s Hrvatskom u porastu posljednja dva mjeseca, a očekuju da će taj trend i dalje rasti. Na natječaju je izabrana tvrtka Legi-SGS sa sjedištem u Beogradu koja je spremna postaviti ogradu za oko 4,8 milijuna eura. Riječ je o predstavništvu njemačke tvrtke. Na natječaj se nije javila tvrtka Minis koja je žicu postavljala 2015. Granica između Hrvatske i Slovenije duga je 671 kilometar. Slovenija je žilet-žicu počela postavljati za vrijeme migrantske krize 2015., i od tada je ima na 50-ak lokacija. Slovenski su mediji 2017. objavili da je na postavljanje prepreka vlada potrošila 6,6 milijuna eura.
Slovenski premijer Marjan Šarec najavio je i povećanje broja policajaca i vojnika na sprečavanju ilegalnih migracija “balkanskom rutom”, a iz zraka će im pomagati dronovi. Početkom srpnja organizirane su i prve zajedničke ophodnje slovenske i talijanske policije, što je izazvalo oštre reakcije oporbe koja smatra da Slovenija time priznaje da nije u stanju sama kontrolirati svoju granicu. Šarec je rekao da bi Hrvatska na svojoj granici sa Srbijom i BiH morala učiniti više na suzbijanju ilegalnih migracija ako se želi pridružiti schengenskom području, a rješenje bi bio i angažman Frontexa.
– Naša je policija uspješna u zaustavljanju ilegalnih migranata i u njihovu vraćanju u zemlje odakle su ilegalno ušli u Sloveniju, no ključni su problem oni koji im u tome pomažu i provode ih preko granice – kazao je Šarec.
Slovenci se boje ‘džepa’
U Sloveniji se boje da bi ih zatvaranje granice s Italijom moglo pretvoriti u “džep” za tisuće migranata. Slovenska je policija u prvih pet mjeseci privela oko 2600 ilegalnih migranata, oko 1400 više nego u istom razdoblju lani. Najviše je Pakistanaca, Alžiraca i Marokanaca. U Hrvatsku je vraćeno 1500 migranata.
U MUP-u RH kažu da nisu zaprimili obavijest slovenskih institucija o postavljanju dodatnih 40 kilometara žice. Izračunali su da Slovenija na granici ima žičane i panel-ograde na 193,9 kilometara.
– Vlada je donijela odluke o zaprječivanju 65 cestovnih komunikacija na državnoj granici s BiH i Srbijom. Dodatno je tehničkim preprekama i vratima na graničnim prijelazima zapriječeno još sedam lokacija, a u tijeku je i izrada šumskih prosjeka na Plješivici i drugim lokacijama na graničnoj crti radi poboljšanja vidljivosti državne granice – kažu u MUP-u i dodaju da se ogradama nisu i neće zaustaviti migracijska kretanja. Ulažu, kažu, značajne napore u jačanje suradnje sa svim državama duž tzv. istočno-sredozemnog, odnosno zapadno-balkanskog migracijskog pravca radi prevencije nezakonitih migracija prije nego što dospiju na hrvatsku granicu.
A što mi čekamo? Trebali smo odavno postaviti ne žicu nego sagraditi kineski zid prema Bosni i Srbiji