Obnašatelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Miljenko Šimpraga izjavio je u srijedu da je morao prekinuti izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća planiranu zbog epidemioloških razloga u dva dijela zbog bojkota 30-tak članova koji nisu bili pozvani na prvi dio sjednice.
Izvanredna sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta (FFZG) Sveučilišta u Zagrebu trebala je biti održana u srijedu i na njoj su troje kandidata za novoga dekana - profesori Tomislav Galović, Renata Geld i Neven Jovanović trebali predstaviti svoje dekanske programe. Potom su se pak članovi Fakultetskoga vijeća trebali tajnim glasovanjem izjasniti o njihovim programima, izabrati predloženika za dekana i tu odluku uputiti Senatu zagrebačkoga Sveučilišta na izjašnjavanje, odnosno potvrdu.
Fakultetsko vijeće plus uprava - ukupno 95 članova
Obnašatelj dužnosti dekana i prorektor zagrebačkoga Sveučilišta Miljenko Šimpraga rekao je da Fakultetsko vijeće ima ukupno 91 člana, od kojih su 77 nastavno osoblje, a s fakultetskom upravom to je ukupno 95 članova.
U izjavi Hini Šimpraga je objasnio da je, zbog pogoršanja epidemiološke situacije izazvane porastom broja navozaraženih osoba koronavirusom i u skladu s nedavnom odlukom Nacionalnoga stožera Civilne zaštite, po kojoj su dopušteni javni skupovi s maksimalno 50 osoba, odlučio sjednicu podijeliti u dva dijela.
Time je, ustvrdio je, želio zaštititi tijek nastavnoga procesa i studente jer, ponovio je, 77 članova fakultetskoga vijeća su nastavno osoblje.
Tako su danas kandidati za dekana programe trebali predstaviti pred 50 posto članova Fakultetskoga vijeća kojima je upućen poziv, pred drugom polovicom članova toga vijeća 4. studenoga, a glasovanje je trebalo biti 5. studenoga.
Dodao je kako je dopisom izvijestio Nacionalni stožer Civilne zaštite o namjeri i načinu održavanja sjednice, da su potvrdan odgovor stožera primili u utorak, a potom su uputili pozive dijelu članova vijeća.
Dekan je izvijestio da su se pozvani članovi evidentirali pri ulasku na sjednicu i da im je, u skladu s epidemiološkim mjerama, izmjerena i temperatura.
Bojkotu nepozvanih članova pridružilo se i dvoje kandidata
Ali, istaknuo je Šimpraga, na sjednicu je ušlo i 30-ak nepozvanih članova, među kojima je bilo sedam do osam pročelnika odsjeka i predstavnici studenata koji se nisu evidentirali pri ulasku.
Kako je u tom trenutku u prostoriji bilo više od 70 osoba, Šimpraga ih je zamolio da napuste sjednicu, ali oni to nisu prihvatili već su počeli glasno prosvjedovati. U tomu ih je, dodao je, poduprlo i dvoje kandidata za dekana - profesorica Geld i profesor Jovanović.
U tim okolnostima, zaključio je Šimpaga, nije mogao učiniti ništa drugo nego prekinuti sjednicu.
Profesor Neven Jovanović, jedan od kandidata za dekana Filozofskog fakulteta, ustvrdio je u srijedu da se tim fakultetom ne može upravljati silom ni manipulacijama.
VIDEO Prosvjed studenata Filozofskog fakulteta protiv rektora Borasa
To je velika i složena sveučilišna zajednica kojom je nužno upravljati u duhu partnerstva i uzajamnosti, uz uvažavanje pravila, običaja, ljudi, istaknuo je Jovanović.
Na molbu Hine o tijeku spomenute sjednice pisanim putem očitovali su se i kandidati Jovanović i Geld koje je Šimpraga apostrofirao.
Jovanović je tako podsjetio da su kolegica Geld i on u ponedjeljak, 26. listopada, pozvali o.d. dekana da im javi hoće li se sjednica održati i u kojem terminu. Napomenuo je kako je na njihovu fakultetu inače običaj da dekan na dužnosti pozove kandidate na sastanak i s njima dogovori detalje, a pozivi za sjednice vijeća redovno se upućuju tjedan dana ranije.
Ali dodao je, do toga nije došlo te su bili zabrinuti, a na upit su dobili odgovor dekana da će se sjednica održati, da će imati 20 minuta za predstavljanje programa i da će odgovarati na pitanja članova vijeća. O satu sjednice pak nisu dobili podatke, jer je o.d. dekana naveo da "prati epidemiološku situaciju". Potom su u utorak poslijepodne članovi vijeća dobili obavijest da će se izvanredna sjednica održati trodijelno: prvi dio ove srijede, s početkom u 9,30 sati, drugi dio 4. studenoga s početkom u isto vrijeme, a termin trećeg dijela (glasanja) "bit će im dostavljen naknadno".
Odluka donesena bez konzultacija, vijeće protiv "trodijelne" sjednice
Kandidati Geld i Jovanović upozorili su da je o.d. dekana ovakvu odluku donio bez konzultacija s vijećem i kandidatima te podsjetili kako je Šimpraga osobno inzistirao da se sjednica održi uživo u Dvorani VII (najvećoj dvorani FFZG-a). Pritom je prethodno sam odlukom ograničio broj ljudi u toj dvorani na 50, uz dodatno inzistiranje na tumačenju da je sjednica Fakultetskog vijeća "javno okupljanje", a ne, recimo, dio redovnog poslovanja fakulteta.
S druge pak strane, nije razmatrao mogućnost održavanja sjednice putem video-konferencije, navodno jer je sustav za učenje na daljinu na prošloj sjednici tri puta "padao". Okolnost da Filozofski fakultet ima na raspolaganju još dva sustava za video-konferencije (zovu se Tau i Microsoft Teams) obnašatelj dužnosti dekana, koliko znamo, nije uzeo u obzir.
Na poziv na "trodijelnu" sjednicu reagirali su kandidati i članovi vijeća upozoravajući da se vijeće sastaje radi rasprave i da nema valjane rasprave ako jedan dio članova ne može čuti pitanja i odgovore koje postavlja i dobiva drugi dio članova što ne bi vodilo formuliranju zajedničkoga stava i donošenju zajedničke odluke. Dodatno je problematično što su podjelom svi studenti svrstani u jednu grupu, te bi se prva polovica vijeća sastala bez sudjelovanja studenata.
Ali, dodao je Jovanović, reakcije kandidata i članova vijeća, upućene elektronskom poštom, ostale su bez odgovora obnašatelja dužnosti dekana.
Članovi vijeća zahtijevali sjednicu u punom sastavu, nezadovoljstvo iskazali lupanjem
Zato su, istaknuo je Jovanović, u terminu zakazanom za prvi dio sjednice, u Dvoranu 7 došli svi članovi vijeća i njihovi zamjenici, i oni koji su bili na popisu i oni koji nisu. Od o.d. dekana zahtijevali su da se sjednica vijeća održi u punom sastavu, istodobno, o čemu pak Šimpraga nije želio razgovarati, te je ponovo isticao epidemiološke razloge i konstatirao da se sjednica u ovim uvjetima ne može održati, ali nije predložio nikakvo daljnje rješenje.
Potom su obnašatelji dužnosti dekana i prodekana napustili dvoranu, osim prodekana Tomislava Galovića koji je trebao, kao kandidat za dekana, prvi izlagati svoj program.
Jovanović je posvjedočio da su članovi vijeća i njihovi zamjenici nezadovoljstvo izostankom rasprave i volje za dogovor iskazali dugotrajnim lupanjem o klupe u dvorani koje je trajalo oko pola sata. Nakon što se Šimpraga u jednom trenutku vratio u dvoranu prekinuli su lupanje očekujući da će o.d. dekana nešto reći, ali to se nije dogodilo i Šimpraga je ponovno izašao iz dvorane, lupanje se nastavilo, a nedugo zatim je iz dvorane izašao i prodekan Galović.
Nakon nekog vremena članovi i njihovi zamjenici u urudžbeni su ured predali zahtjev da se sjednica vijeća održi u punom sastavu i istodobno, a desetak članova vijeća u dekanatu je o tome potom razgovaralo s o.d dekana koji je izražavo povrijeđenost i nezadovoljstvo i naposlijetku izjavio da će razmotriti mogućnost da se sjednica održi online, u punom sastavu vijeća.
Profesorica Gled izvijestila je kako je nakon tog razgovora uputila email profesoru Šimpagi u kojemu mu zahvaljuje na spremnosti "da razgovara s članovima Vijeća i s njom osobno", te da su u razgovoru "utvrdili da je došlo do nesporazuma jer do o.d dekana nisu stigle molbe vijećnika i kandidata za dekana, te ih nije uspio pravovremeno uzeti u obzir".
"Najljepše vas molim da dogovorite adekvatni format online sjednice, a ja osobno i članovi Vijeća smo i dalje na raspolaganju za dogovor", stoji u emailu profesorice Gled.
Jovanović pak smatra kako bez pažljivih priprema, dogovora, spremnosti na slušanje i učenje FFZG neće dobro funkcionirati što je osobito važno u neizvjesnoj i rizičnoj situaciji kao što je trenutačna pandemija.
Ali, sigurni su Geld i Jovanović, kad se svi na FFZG-u okupe oko zajedničkoga cilja, oni mogu mnogo, a ići protiv njih vrlo je teško i ne koristi ni fakultetu niti Sveučilištu.
Upravo Gled i jovanović majstori manipulacije govore kao protiv manipulacije, na žalost zbog nekih ustupaka iz prošlosti su profesori i htjeli bi još ustupka kako bi bili iznad svih i ne akademskom neovisnošću nego nametanjem nekog poneumljanja i manipulacijama. Velika šteta je za studebte ali očito bi bilo najbolje raspustiti neke programe i nikad više ih ne sazvati. Bolje je školovati neke kadrove vani nego dozvoliti nemoralne manipulacije znanjem. Pa zar baš mora neki već preživljeni svjetonazor ponovno oživjeti umjesto pluralizma svjetonazora kako bi dobili kvalitetno i pošteno školovane kadrove. Upravo filozofski fakultet bi morao biti izvor širokih svjetonazora ali grupa ljudi želi već raspadnuti svjetonazor sa smetlišta povjesti vratiti kroz odgajanje intelektualaca. Čudimo se radikalizmu društva a imamo intelektualce koji žele jednu ozbiljnu sjednicu pretvoriti u sindikalnu treverenku, pa može li veći radikalizam.