Slovenski premijer Marjan Šarec po drugi je put u tjedan dana pozvao središnju banku da odustane od restrikcija na potrošačke i stambene kredite, a preradikalnim te restrikcije smatra i direktor najveće slovenske banke.
Zadnje restrikcije središnje banke, donesene preko noći, preradikalno zadiru u slovenski način života, kazao je direktor Nove Ljubljanske banke (NLB) Blaž Brodnjak, prenose u srijedu slovenski mediji.
Primjenom donesenih mjera središnje banke, po nekim ocjenama, pola njihovih komitenata gubi kreditnu sposobnost pa bi se mogli okrenuti sivom financijskom tržištu i zajmovima po visokim kamatama, upozorio je direktor najveće slovenske banke dodavši da se nada kako će se restrikcije promijeniti i da će se naći "adekvatna rješenja".
Novi kriteriji za odobravanje potrošačkih kredita znače, po njegovim riječima, da umirovljenici s prosječnom mirovinom neće moći dobiti kredit, a pogotovo ne oni s ispodprosječnom, kakvih je oko 60 posto, a niti velik dio zaposlenih s nižim primanjima. Dvije trećine Slovenaca ima primanja ispod nacionalnog prosjeka i zato ovakvo posezanje u društvene i socijalne statuse nije trebao biti doneseno jednostrano, kazao je Brodnjak o načinu kako je središnja banka donijela nove mjere, ne konzultirajući banke.
Središnja banka je s početkom studenoga pooštrila uvjete za odobravanje potrošačkih kredita. Od sada se oni mogu dobiti na rok ne duži od 7 godina, odnosno na 84 mjesečne rate, a zajmoprimcima nakon otplate rate mora ostati najmanje 76 posto mjesečnog primanja. Središnja je banka mjeru obrazložila 10-postotnom ekspanzijom potrošačkih kredita zadnjih godina i bojazni da bi banke mogle ponoviti grešku iz razdoblja prije globalne financijske krize, kad su zbog nenaplativih potraživanja završile u gubicima.
Premijer Marjan Šarec u zadnjih je tjedan dana već dva puta pozvao središnju banku da svoje restrikcije modificira kako one ne bi pogodile građane s manjim prihodima koji bez kredita ne mogu do trajnijih dobara te mlade koji misle kupiti stan.
Kako prenose slovenski mediji, procjena je da će zbog restrikcija središnje banke oko 330.000 ljudi postati kreditno nesposobnima, pa se kod slovenskih banaka neće moći zaduživati.
Banke i mediji upozoravaju i na opasnost da se oni zbog toga obrate "sivom" financijskom tržištu, odnosno kamatarima ili kredite potraže kod banaka u inozemstvu, što bi domaćim bankama štetilo.
Od sportova u Sloveniji je najpopularnije plivanje. Kako slovensko more nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru nego na snijegu. Pošto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a s obzirom na činjenicu da po snijegu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se na njima spuštaju po planinskim padinama. U stvari, plivanje se još u Sloveniji zove smučanje ili HR skijanje. U Sloveniji su, zbog zadržavanja autentičnosti slovenskog skijanja, zakonom zabranili imena Janica i Ivica. Od ostali sportova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi, jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu. Nogomet ne mogu igrati jer su međunarodni propisi nevjerojatno bezobrazni – igralište mora biti dugačko najmanje 100 metara.