Federalno tužiteljstvo Bosne i Hercegovine otvorilo je krajem
prošle godine istragu zbog ratnih zločina počinjenih u
sklopu operacije Južni potez. Istragom je obuhvaćeno 27 zapovjednika,
od kojih su njih sedmorica pripadnici HV-a, a ostali su bili u
postrojbama HVO-a. Riječ je o Damiru Krstičeviću, Željku Glasnoviću,
Rahimu Ademiju, Ljubi Ćesiću Rojsu, Mili Ćuku, Miljenku Filipoviću i
pokojnom Ivanu Koradi.
Izazvan nemir
Cijeli postupak koji se odnosi na završnu operaciju HV-a i
HVO-a, a kojom se od 8. do 15. listopada 1995. godine oslobodio prostor
od Mrkonjić Grada do samo 23 km od Banje Luke, potaknuo je MUP
Republike Srpske. Policija iz Banje Luke podnijela je protiv hrvatskih
časnika kaznenu prijavu, a tužiteljstvo iz Sarajeva počelo je istragu.
Godinu dana star postupak prije mjesec dana izazvao je nemir među
generalima iz RH jer je dokument o istrazi došao do njih.
– Pitao sam pojedine generale zašto ne idu u BiH.
Odgovorili su kako se boje da će ih uhititi federalna policija. I
osobno se bojim da će me oteti, i to u Hrvatskoj – rekao nam
je jučer o toj temi Rojs. Također je ustvrdio da je uvjeren kako mu je
policija prije nekoliko dana pretresala stan tražeći dokumente o
operaciji Južni potez, a ne o “njegovoj” 66.
pukovniji.
Cijelom slučaju Rojs daje i političku dimenziju tvrdeći da su
sarajevski nalog za provođenje istrage za 27 osumnjičenika dobili samo
generali koji su članovi HDZ-ova Savjeta za promicanje istine o
Domovinskom ratu. U nalogu o provođenju istrage, u kojemu spomenuti
generali zasad imaju status osumnjičenika, navodi se “da su
zajedno planirali, pokrenuli i naredili izvođenje vojnih napada
širokih razmjera i podređenima naredili vojne operacije
Maestral i Južni potez, što je za posljedicu imalo
nečovječno postupanje, ubijanje, mučenje, zatvaranje, progon i
zastrašivanje civila te vojske i policije RS-a”.
Nalog za istragu spominje bezobzirna razaranja gradova, sela,
pljačkanje, uništavanje vjerskih objekata na području općina
Kupres, Jajce, Šipovo, Ribnik, Jezero, Mrkonjić Grad i Banja
Luka. Najmasovniji zločin zbio se u Mrkonjić Gradu koji je oslobađala
IV. gardijska brigada pod zapovjedništvom generala
Krstičevića. Tamo je iz masovne grobnice ekshumirano 181 tijelo, a u
cijeloj akciji ubijeno je više od 300 civila.
Interpolove tjeralice
Provjeravajući je li opravdana bojazan da će, odu li u BiH, hrvatski
časnici biti uhićeni, u MUP-u RH dobili smo odgovor da zbog zločina u
sklopu akcije Južni potez ni protiv koga nije raspisana Interpolova
tjeralica. Za razliku od Rojsa, generali Ademi i Ćuk tvrdili su nam
da ne znaju ništa o istrazi, niti ih je
naše pitanje uznemirilo.
General Stanko Sopta, koji se na nalogu za istragu našao kao
general HVO-a, izjavio je da je čuo za istragu, ali da je ta vijest
stara nekoliko godina. – Ta se priča uvijek pokrene kao
odmazda prema generalima u BiH kada je to potrebno – tvrdi
Sopta.
DORH provodi dodatne radnje?
Prema tvrdnji Lj. Ćesića, Državno odvjetništvo RH ima dokumente o sarajevskoj istrazi ratnih zločina počinjenih u sklopu akcije Južni potez, koja je značila kraj rata u BiH i stvorila pretpostavke za Daytonski sporazum. - Pouzdano znam da u DORH-u imaju popis osoba protiv kojih se u Sarajevu vodi istraga. Osim toga, naše Državno odvjetništvo sudjeluje u tome postupku provodeći istražne radnje - kaže Ćesić Rojs. Svoje zaključke Rojs crpi iz pitanja koja mu je prije nekoliko dana postavljao zamjenik glavnog državnog odvjetnika Lazo Pajić tijekom razgovora o 66. pukovniji. Rojs tvrdi da je razgovor trajao čak pet sati te da je njegova pukovnija bila paravan za temu ratnih zločina.
