“Nada uvijek postoji. Moramo ustati i progovoriti i pokazati koliko nam je ovo bitno. Trebate glasati jer su ovo možda najvažniji izbori mog života, čak važniji od onih 2008. kada ste me izabrali”, poručio je danas bivši američki predsjednik Barack Obama biračima.
Američki međuizbori, takozvani “midterms”, održavaju se točno na polovici predsjedničkog mandata, na njima glasači biraju predstavnike za američki Kongres (svih 435 članova Zastupničkog doma s mandatom od dvije godine), kao i 35 od 100 senatora (za šestogodišnji mandat), a također i još stotine lokalnih dužnosnika – od guvernera do javnog pravobranitelja. U ovom trenutku možda su presudni za budućnost Amerike, podijeljene na “plave” demokrate i “crvene” republikance, a jasno će pokazati što birači misle o predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji. I potaknuti promjene u unutarnjoj politici i na globalnoj sceni, pogotovo ako pobijede demokrati.
Plavi New York
Rezultati izbora bit će poznati u srijedu u zoru po hrvatskom vremenu, a u New Yorku se proteklih tjedana ni o čemu toliko žustro ne raspravlja kao o ovogodišnjim međuizborima, pogotovo jer je New York obojen u “plavo”. To znači da su u njemu pretežno demokratski glasači, predvođeni dosadašnjim guvernerom i gradonačelnikom, s vrlo čvrstim otporom prema predsjedniku Trumpu i njegovoj vladavini u Washingtonu.
Demokracije u dijalogu i kulturnih rasprava gotovo da i nema ako ste politički oponent: tada se ni najfiniji Njujorčanin neće libiti verbalno vas napasti zbog “krivih stavova” i proglasiti vas primitivnim bićem. Podijeljenost birača vidljiva je poput Crvenog mora koje je Mojsije razdvojio, a Obamina nada s vrha ovog teksta odnosi se na to da se ta Amerika, koja je doduše počela posrtati još pod njegovom administracijom, napokon ujedini. Koliko će u tome biti uspjeha pod Trumpom, teško je prognozirati jer je poznato koliko je američki predsjednik “omiljen” među urbanim Amerikancima. Poglavito Njujorčanima koji se gnušaju njegova ponižavanja žena i manjina, bahatog ponašanja i političkih afera, od onih s porezom i plaćanjem za šutnju pornodivi do ruskog uplitanja u izbore 2016., a tu netrpeljivost još su više pojačali nedavni uznemirujući događaji, poput ubojstva Židova u sinagogi u Pittsburghu ili prijeteći paketi – bombe političkim rivalima i medijskim kućama.
U New Yorku su za Senat natječu demokratkinja Kirsten Gillibrand, ujedno i potencijalna kandidatkinja za predsjedničku utrku 2020., i republikanka Chele Chiavacci Farley, a u 27 distrikta biraju se predstavnici za Zastupnički dom. Vodi se i guvernerska utrka između demokrata Andrewa Cuoma (u lovu na treći guvernerski mandat i sa zaslugama za legaliziranje istospolnih brakova, oštriju kontrolu oružja...) i republikanca Marca Molinara, a Njujorčani su u nadi da će pasti zadnji republikanski bastion u njihovoj državi ako osvoje većinu od 63 mjesta u Državnom Senatu New Yorka.
Nikad više žena
Zanimljivo je da je različitost na ovim međuizborima na neki način postala imperativ: od 410 kandidata za Dom, Senat i guvernersku fotelju žena je čak 257, a tu su i pripadnici drugih rasa i predstavnici LGBT pokreta. Tako u slučaju da pobijedi, Obamina ljubimica Stacy Abrams bila bi prva crna žena izabrana za guvernerku, republikanka Marsha Blackburn bila bi prva žena senator u Tennesseeju, Jared Polis iz Colorada bio bi prvi javno deklariran homoseksualac na guvernerskoj poziciji, demokratska predstavnica Christine Hallquist prva transrodna kandidatkinja za guvernersko mjesto u Vermontu, a Rashida Tlaib iz Michigana i Ilhan Omar iz Minnesote prve muslimanke u Kongresu.
Do sada su republikanci kontrolirali i Zastupnički dom i Senat, no u anketama su zaostajali. Za kontrolu u Senatu potrebno je imati 51 mjesto (što su do sada držali republikanci, prema 49 demokratskih mjesta), a za većinu u Zastupničkom domu potrebno je 218 mjesta (republikanci su imali 235, a demokrati 193). Male su šanse da demokrati prevladaju u Senatu, ali bi mogli, barem ako je suditi prema anketama, osvojiti Zastupnički dom. Ti novi demokrati imaju izraženu energiju poput lijevo orijentirane i vrlo socijalno osjetljive Alexandrije Ocasio Cortez, demokratske predstavnice za Kongres iz New Yorka, i Andrewa Gilluma, demokratskog kandidata za guvernera Floride, a tu su i “stari borci”, omiljeni kod glasača zbog čvrstog stava i dokazanog poštenja, poput Bernieja Sandersa i Elizabeth Warren.
Sve u svemu, dan je prošao u ozračju borbe do zadnjeg daha između “plavih” i “crvenih”. Ako demokrati osvoje Zastupnički dom, pokrenut će se istrage o predsjedniku i njegovim suradnicima, ponovo aktualizirati pitanje imigranata, obrazovanja i kontrole oružja, a možda čak aktivirati i postupak “impeachmenta”, odnosno Trumpova opoziva. Međutim, Trumpu u prilog ide jaka ekonomija i pristaše iz radničke klase i ruralnih dijelova Amerike.
Pogledajte video o vojnom avionu F-35:
evo u zadnjih 5 dana procitah, sto na vecernjem, sto drugdje, stotinjak clanaka o trumpu i niti jedan od tih nije iznio doslovno ni jednu zamjerku na politike koje on provodi, izgleda da je problem jedino retorika, ako amerikanci zele mijenjati dobre politike koje provode ljudi koji im se ne svidaju za lose politike koje provode retoricki umjereni ljudi, e pa neka zamjene, njima ce ici na dusu, mogli bi pozalit kad im jednog dana demokrati udvostruce poreze i ostatak gradova pretvore u rupetine pune kriminalaca i beskucnika kakve su primjerice, demokratske utvrde detroit i chicago (a na tom putu je i los angeles)...