Eksploatacija bogatih podmorskih nalazišta nafte i plina bila je blokirana zadnjih četrdesetak godina jer nije bilo jasne crte razgraničenja između dviju država – Norveške i prvo SSSR-a, a zatim Rusije. Dvojica premijera, Jens Stoltenberg i Dimitrij Medvedev, u utorak su u Oslu konačno potpisala sporazum kojim se točno definira granica, ali i omogućuju zajednička ulaganja u naftne bušotine.
Norveška se zalagala za uobičajeno rješenje povlačenjem crte s kopnene granice između dviju država okomito u more, dok se Rusija zalagala za graničnu crtu usmjerenu ravno na sjever, koja bi joj dala dodatnih 173.500 četvornih kilometara morskog dna. Novim je sporazumom sporni dio ravnopravno podijeljen.
Sporazum su hvalile obje strane kao razuman kompromis, ali ga je osudio Greenpeace, čiji je norveški direktor Truls Gulowsen izjavio:
- Norvešku i rusku pohlepu jasno pokazuje to što nisu prvo spomenuli globalno zatopljenje zbog kojeg je taj teritorij postao pristupačan, nego izvlačenje resursa. Taj dio planeta je iznimno osjetljiv. Često je prekriven ledom, a ne postoji tehnologija koja bi led očistila od prolivene nafte i kemikalija.
Osim te dvije zemlje pravo na resurse u arktičkoj regiji imaju SAD, Kanada i Danska (radi Grenlanda). Procjenjuje se da je u toj regiji golema količina resursa. Potpisani ugovori znače da se i zajednički nastupa prema suprotstavljenim stranama u ovoj regiji, poglavito SAD. Ovo je još jedan nož u leđa amerima, što mi je drago.