Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 71
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Cijenu štrajka plaćaju učenici

Roditelji poručili: Učitelji imaju pravo na veće plaće, ali štrajk mora stati, djeca nam ispaštaju

14.11.2019.
u 09:29

Učenici su izgubili šest nastavnih dana u štrajku, što je već puno za bilo koji oblik nadoknade.

Dok štrajk obrazovnih djelatnika danas ulazi u 25. dan, u kojem nastave nema u Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, bez obzira na jučerašnju ponudu Vlade, uključujući vrijeme potrebno za izjašnjavanje svih u štrajku o prihvatljivosti ili odbijanju ponude – ministrica Blaženka Divjak nema više izbora.

Morat će konačno stati pred roditelje učenika osnovnih i srednjih škola i nedvosmisleno se izjasniti o nadoknadi nastave izgubljene u štrajku u kojem je upravo ona dala najveću i bezuvjetnu podršku učiteljima, profesorima i nastavnicima, kojima je i sama trebala i mogla osigurati bolji materijalni status. Jer, štrajk je itekako utjecao na učenike. Šest izgubljenih radnih dana s mogućnošću da ih bude i više već je toliki gubitak nastave da tri mogućnosti koje je ministrica Divjak stavila pred ravnatelje škola na izbor – produljenje nastavne godine, nadoknade subotom ili skraćivanje praznika – više ne “drže vodu”.

Roditelji uglavnom smatraju da sve ponuđene mogućnosti nadoknade nastave ugrožavaju učenike iako se većina njih, barem prema anketi Večernjeg lista, slaže da obrazovni radnici zaslužuju bolje radne uvjete. Ipak, ne na štetu njihove djece! Zato bi ministrica Divjak morala donijeti i konačnu odluku o nadoknadi nastave, a ne pod egidom “izbora” odgovornost spuštati na osnivače, odnosno ravnatelje škola. Jer tako, nakon štrajka, potencira “novu frontu” – onaj koji bi se mogao odvijati između ogorčenih roditelja i ravnatelja škola ako se budu protivili odluci o izabranom modelu nadoknade.

Ministrica Blaženka Divjak mora biti spremna snositi i odgovornost za potencijalnu štetu koja će uslijediti odgode li se ispiti državne mature i upisi na fakultete. Jer maturantima najmanje odgovara produljenje nastavne godine. To bi značilo i odgodu mature, a naruku maturantima ne idu ni nadoknade subotom. Kao što je poznato, roditelji im subotama plaćaju pripreme za državnu maturu, upravo i isključivo zbog nedostatnog i tromog obrazovnog sustava. Tako treba očekivati da će maturanti radije sjediti u klupama na pripremama za maturu nego u klupama nadoknađujući gradivo.

Uostalom, vrlo brzo ministrica Divjak morat će snositi i odgovornost u kojoj još štrajk (ne) ide na ruku – za jasne i opipljive rezultate koje bi trebala donijeti njezina ovogodišnja implementacija “Škole za život”. Naime, na kraju školske godine moraju se znati prve rezultati reforme, čak i unatoč tome što se nemaju s čime usporediti jer Hrvatska nema ulazne podatke za usporedbu.

Marina i Daniel Pavlić (Hrvatska Kostajnica): Podržavamo učitelje, ali ne i štrajk kao način rješavanja problema, djeca ispaštaju

„Prepucavanja i štrajkovi ne donose rezultate u našoj zemlji. Djeca nam ispaštaju. Osjetim da moje dijete gubi osjećaj obveze odlaska u školu i nije usredotočeno na učenje. Sad pažljivo gleda vijesti i čeka kada će naša županija štrajkati jer zna da će taj dan provesti doma i da će se igrati. Dakle, štrajk loše utječe na djecu, definitivno – kaže Daniel Pavlić koji sa suprugom i dvoje djece živi u Hrvatskoj Kostajnici.

Daniel radi u Sisku, a supruga Marina u Hrvatskoj Kostajnici. Izostanci starije kćeri Dalije iz škole stvaraju im probleme.

– Da nema bake, ne znamo što bismo. Kada baka ide na liječnički pregled, uzimamo godišnji odmor i tako ga trošimo na štrajk umjesto za ljetni odmor. Dijete od devet godina baš i ne možemo ostaviti samo doma do 16 sati dok se ne vratimo s posla – pojašnjava Marina, koju je ljubav prije desetak godina u H. Kostajnicu dovela iz Rusije.

– Dok sam se školovala u Rusiji, učitelji su bili zadnja rupa na svirali, ali tada nije bilo štrajkova. Barem mi učenici nismo to osjetili. Imali smo redovnu školu – opisuje Marina.  Kao i suprug, nije protiv štrajka premda im stvara probleme.

– Uzimajući u obzir plaće kakve imaju oni na vlasti koji diktiraju plaće prosvjetarima, te koeficijente prosvjetara, naravno da podržavam prosvjetare. Daniel i Dalia su na Trgu prije nekoliko godina prosvjedovali za prosvjetnu reformu, no ništa se ne mijenja na bolje – mišljenja je Marina.

Slično razmišlja i Daniel: – Zaključio sam da borba za prava demonstracijama i štrajkovima ne urodi plodom. Kao kada se roditelji rastaju, a djeca ispaštaju – zaključuje mladi Kostajničanin koji je nezadovoljan obrazovanjem u Hrvatskoj.

– Kada vidim zadatke koje moja Dalia rješava, pitam se koji je smisao? Kad prijateljima iz svijeta pričam o školovanju naše djece, sramim se, jer vani djecu uče kako upotrijebiti znanje da se snađu u životu, a kod nas uče nebitne činjenice pa nakon škole odlaze van – kaže D. Pavlić.

Jelena Pauk (Velika Gorica): Nisam u štrajku, djeca ne znaju jesu li na praznicima ili u školi i gube radne navike

Ima manji koeficijent složenosti poslova od nastavnika koji su u predmetnoj nastavi, s druge strane kao profesorica praktične nastave u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica ima veću satnicu od predmetnih nastavnika – 28 sati tjedno zaduženja, u školi je zaposlena šest mjeseci nakon što je 13 godina volontirala i bila vanjski suradnik i – ne štrajka.

Sve ove dane Jelena Pauk, 33-godišnja profesorica praktične nastave za frizere, ujedno i vlasnica frizerskog salona u Velikoj Gorici, bila je redovito na svojem radnom mjestu – a na nastavi su redovito bili i svi njezini učenici iako znaju da im se izostanak s njezina sata ne bi vodio kao neopravdani sat. Jelena Pauk i sama je majka dvoje osnovnoškolaca – jedno ide u drugi, drugo u četvrti razred pa i kao roditelj promatra posljedice gotovo jednomjesečnog štrajka nastavnika.

– Situacija u kojoj malo idu, malo ne idu u školu nije dobra – ne znaju jesu li na praznicima ili u školi. Gube radne navike, a kako uče po starom programu, količina preskočenog gradiva jednostavno je prevelika. Činjenica je da roditelji redovito moraju učiti s djecom kako bi ona shvatila kompletno gradivo koje prolaze u školi, a s izgubljenom satnicom to je još teže. Znajući to, odlučila sam raditi, ne štrajkati, jer ne želim da moji učenici budu u zaostatku niti da moraju nadoknađivati nastavu – kaže Jelena Pauk.

Nastavnica je koja stručno znanje prenosi učenicima radeći i sama u salonu jer ono što podučavaju u školama uvelike se razlikuje od trendova koji se traže u salonu. Zato i kaže: – Djeca jednostavno traže stalni trud, pažnju i prije svega vrhunskog predavača koji na svom primjeru mora pokazati ono što traži od učenika. Ako im sama ne pokažem da moraju dati maksimum i biti vrhunski, onda to ne mogu ni tražiti od njih. Kaže da bi više voljela da se nastavnici bore za svoj položaj u društvu i školi, a ne samo za plaće.

Ivan Abramović (Slavonski Brod): Učitelji odgajaju našu djecu, uče ih dok smo mi na poslu i zaslužuju veće plaće

– Volim ići u školu, zato što se u školi mogu družiti sa svojim prijateljicama. Ali volim i kad je štrajk, jer onda imam još više vremena za igru – kaže osmogodišnja Tia Abramović, učenica drugog razreda slavonskobrodske OŠ Antuna Mihanovića.

Omiljeni predmet joj je engleski, ali voli i druge. Njezin tata Ivan Abramović (35) ističe kako za vrijeme trajanja štrajka djevojčica nije imala problema zbog neodržavanja nastave. Naprotiv, Tia je odlična učenica i u školi niže petice. U razgovoru s učiteljima Ivan je doznao kako nema zaostataka i kako bi se, ako se dogodi kakva vremenska “rupa”, nastava eventualno mogla produljiti za dva dana, što mu ne predstavlja poteškoću.

– Što se mene tiče, moje dijete može ta dva dana ići u školu bez problema – kaže Ivan Abramović.

Otac male Tije načelno podržava učitelje, nastavnike i profesore u borbi za njihova prava, pa samim time podržava i štrajk.

– Znam da se dosta priča o tome kako bi na kraju zbog svega mogla ispaštati djeca, ali osobno ne vjerujem da će se to dogoditi. Mislim da je to samo spin države čiji je cilj zavaditi roditelje i učitelje, kako roditelji ne bi podržali učitelje koji se samo bore za svoja prava – dodaje Ivan Abramović.

U prilog svojoj tvrdnji navodi kako u državnoj upravi sjede ljudi koji imaju veće plaće, a imaju manji obujam posla od učitelja. Uvjeren je da država ima novca, da u pojedinim ministarstvima čak postoji i višak sredstava i da se problem može riješiti jednostavnom preraspodjelom.

– Problem je što nam je država pokradena i onda oni pričaju da nema novca. Da se mene pita, učitelji i nastavnici definitivno zaslužuju ne samo veće plaće, nego puno veće plaće, jer to su ljudi koji su odmah do nas. Oni našu djecu odgajaju, usmjeravaju i uče dok smo mi na poslu – zaključio je Abramović, inače vlasnik IT tvrtke iz Slavonskog Broda. 

Komentara 27

Avatar Pravedni tetrijeb
Pravedni tetrijeb
09:51 14.11.2019.

Pa ovi roditelji se nikako ne uklapaju u standard koji nam predstavljaju Brko sindikalac i Sanja ĆČ Šprem

ED
edgar2
10:24 14.11.2019.

Ponašajmo se stoga europski, pa nismo više na Balkanu!?

ST
stefj
10:32 14.11.2019.

Evo, to je bilo od početka jasno i to je glavni pokazatelj zašto u razvijenim državama poput Njemačke štrajk javnim službama nije dozvoljen. Zaposleni u javnom sektoru obavljaju poslove od općeg interesa i ne bi smjeli svoje uske interese stavljati ispred javnog dobra... No, ovaj štrajk pokazuje koliko je tim djelatnicima uopće stalo do javnog dobra, odnosno djece. Niti najmanje. Oni djecu koriste u svrhu ucjene... Jučer se ona učiteljica na Otvorenom žali da pere ruke u hladnoj vodi, da mora raditi, da mora učiti (zamisli ti to), a niti jednom riječi nije spomenula učenike, a kamoli roditelje ili realni sektor koji njezinu plaću mora zaraditi... Nije samo to, imamo i detalj da će vlada platiti sve dane provedene u štrajku. Zamislite to. Da li itko tko ima nekog drugog poslodavca može očekivati da će mu isti platiti dane kada je plandovao umjesto radio?... To je tako, i jedni i drugi se nabacuju našim novcem. Najgore je da ne daju ništa zauzvrat. Da li će biti obrazovanje bolje? Da li će djeca uzimati manje instrukcija? U krajnjem slučaju, da li će PISA testovi biti bolji? Naravno da neće, po iskustvu, bit će upravo suprotno... I ti PISA testovi, pitajte sindikate zašto su iz one svoje tablice izbacili zemlje koje im ne odgovaraju? Npr. zašto nema Estonije koja rastura na tim testovima?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije