Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 102
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU

Roberto Saviano: Mafija se krizi već prilagodila, sada posuđuje novac bez kamata

Roberto Saviano
Foto: Salvatore Laporta/IPA/PIXSELL
1/3
25.04.2020.
u 23:27

Po protuuslugu će doći kasnije, kad kriza prođe. Zatražit će da sakrijete nekog bjegunca ili određenu količinu droge ili jednostavno da na izborima glas date kandidatu koji je mafiji nešto obećao

Veze talijanske mafije s Hrvatskom uvijek su postojale, ali u mnogo manjoj mjeri nego s, primjerice, Rumunjskom ili Bugarskom. Tako je talijanski novinar i pisac, autor glasovite knjige “Gomorra” Roberto Saviano odgovorio na pitanje postoje li veze talijanske mafije s Hrvatskom.

Savianu mafija prijeti smrću zbog tekstova i knjiga koje je objavio i zato živi pod policijskom zaštitom, odnedavno u New Yorku. Razgovarao je s nama, stranim dopisnicima u Italiji iz udruženja Stampa Estera, videovezom putem Facebooka više od sat i pol.

Kako se s koronavirusom suočava SAD u usporedbi s Italijom i ostalim europskim zemljama?

Najočitija je razlika u tome što se u Americi, kad se o nečemu donese odluka, to brzo primjenjuje. Primjerice, donesena je odluka da dvorane za vježbanje postaju bolnice, i sportska dvorana idući je dan bila bolnica. U Central Parku je preko noći podignuta poljska bolnica pod šatorima. Razlika je, dakle, u brzoj intervenciji, nema beskonačnog odugovlačenja, kontradikcija... Andrew Cuomo (guverner države New York, nap. a.), čije su odluke vezane za pandemiju koronavirusa utjecale i na odluke u cijeloj zemlji, rezao je novac za zdravstvo. Zato su sada liječnici i medicinsko osoblje u bolnicama u gradu New Yorku bez adekvatne zaštite, bez maski, rukavica, zaštitnih odijela. Osim toga, objavljena je statistika mrtvih prema etničkim skupinama iz koje proizlazi da su na prvome mjestu Hispanci, a na drugom Afroamerikanci. Dakle, sloj ljudi koji je prisiljen raditi i u ovim uvjetima jer inače ne bi imao što jesti. K tome, imaju kardiovaskularne probleme zato što se loše hrane. Naime, u Americi biti siromašan znači i jesti lošu hranu. Ipak, čini se da Sjedinjene Države, kao i druge zemlje, u upravljanju ovom krizom imaju iste dvojbe, zakasnjele reakcije... Prvi put vidim da SAD nije pripremljen za neki masovan fenomen. SAD je bio spreman za rat, ali za pandemiju ne. Otuda i militaristički izrazi koji se koriste u vezi s pandemijom, govori se o ratu, po meni je pogrešno pandemiju nazivati ratom. Ali, čini mi se kao da je to i pokušaj da se na pandemiju odgovori najboljom strategijom koju Amerika ima, a to je vojna. Istaknuo bih još jedan detalj. Američki predsjednik Donald Trump poskliznuo se kad je rekao da je lijek protiv malarije lijek kojim će se izliječiti koronavirus. Točno je da je taj lijek među onima koji se testiraju, ali sve su to pokušaji. Čini se da taj lijek šteti srcu. Dakle, oni sa srčanim bolestima bi s tim lijekom bili u opasnosti. Američki virolog Anthony Fauci koji je pridonio svojim istraživanjima i u borbi protiv HIV-a, a sada savjetuje Trumpa, u tome ga je zaustavio. Jer, izjava jednog predsjednika izrečena na takav način mogla je eksplodirati. Srećom, to je spriječeno. Ali, zašto je Trump to izjavio? Znao je da je riječ tek o testiranju, ali intuitivno je to izjavio u nadi da će biti uspješan i protiv koronavirusa. Dakle, učinio je to iz čiste političke propagande, jer se nada da će lijek protiv malarije ili neki derivat toga lijeka biti potvrđen kao dobar protiv koronavirusa, pa će moći reći: “Ja sam vam to rekao”. Sva trenutačna Trumpova komunikacija je jedan rulet. Njegova je najveća želja da na kraju kaže da je u SAD-u pronađeno cjepivo i da Amerika još jednom izvlači svijet iz teškoća, ovaj put iz pandemije.

Koronavirus može izazvati i socijalnu eksploziju. Ljudima koji neće imati što jesti pomoći će mafija. Kako to spriječiti?

To se već događa. Kriminalne organizacije već se brinu o troškovima za kupnju hrane u najsiromašnijim četvrtima gradova, posuđuju novac. U Napulju je tužiteljstvo pokrenulo istragu o tome i govori se o lihvarenju bez kamata. Mafija se inače ne bavi lihvarenjem, ali sada je uvela posuđivanje novca bez kamata i tako se riješila lihvara. Posudi vam, primjerice, 5000 eura i želi da joj to bude vraćeno bez kamata. A lihvar vam daje novac i traži da mu se u kratkom roku, za dva tjedna ili najviše mjesec dana, vrati dvostruko. Dat ću vam 5000, ali mi morate vratiti 10.000 za 15 dana. Mafija, dakle, ne traži kamate, ali će jednom, prije ili poslije, zatražiti protuuslugu. Raspolagat će ljudima. Može zatražiti od vas da sakrijete nekog bjegunca ili određenu količinu droge ili jednostavno da na izborima svoj glas date određenom kandidatu koji joj je nešto obećao. Može zatražiti i da ona otvori neku tvrtku pod vašim imenom. To se već događa, ne samo u Napulju, Palermu ili Bariju, već i na periferiji Milana i Torina. Čovjek možda i ne primijeti da je upao u klopku mafije. Jer, dakako, ne dolazi vam novac ponuditi šef mafije, već vi znate gdje se obično zadržavaju lihvari. Odete tamo i dobijete novac. Kako se tome suprotstaviti? Slikovito rečeno, iz helikoptera bi trebalo bacati gomile novca. Banke bi trebale jednostavno posuđivati novac, država bi mogla davati kartice s kojima se može kupiti hrana itd. Temeljno je tako intervenirati. A postoji i problem poduzeća. Njima također treba odmah pomoći jer je mafija već pripremila plan kako će “pojesti” tvrtke u teškoćama.

Kako protumačiti izjave koje dolaze sa sjevera Europe, da bi novac Europske unije namijenjen Italiji otišao u ruke mafije? To je objavljeno čak i u njemačkom listu Weltu...

To je, vjerojatno, intuitivno mišljenje – budući da je mafija snažna, kiša novca slila bi se u njezine ruke. A stvar je upravo suprotna. Mafija ne čeka ništa drugo nego krizu. Ona ima novac. Ne treba napojnice iz Europe. Novac mafije je u Luksemburgu, Lihtenštajnu, Andori, Londonu, Švicarskoj, Nizozemskoj... Njezin je novac tamo i jedva čeka da ga može vratiti u Italiju. Ako Europa ne bude odmah intervenirala, multiplikacija mafijaškog novca bit će eksponencijalna, a onda će se to ticati i Njemačke, Francuske, Španjolske, Nizozemske, Belgije...

Kako to funkcionira?

Kad tvrtka propadne ne dolazi je mafija kupiti jer joj ne treba mrtvac. Mafija postaje partner tvrtke, ulazi u društvo. U tome je njezina snaga. Dakle, bude li Europa ostavila talijanske tvrtke u krizi, i sebi će nanijeti zlo. Jer, mafija nije samo u Italiji. Kriminalne organizacije djeluju u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu... u svim zemljama, a London je glavni grad svijeta za reciklažu novca. Dakle, što više dopuštate da restorani budu u krizi ne zbog svoje odgovornosti, da tvrtke budu u krizi ne zbog svog lošeg poslovanja, to više dopuštate da se u njih infiltriraju mafije. Ne dolaze mafijaši s pištoljima i uzimaju tvrtke. Njihovi financijski savjetnici prouče i preporuče s kojom tvrtkom ući u poslove, koja može pokrenuti proizvodnju, s kojom se može ući u partnerstvo. To znači držati kasnije ekonomiju i politiku u šahu. Mogu odlučiti za koga će tvrtka, ljudi u njoj, glasati na izborima. Osim toga, kažem svima u Europi, tako se dobiva tvrtka koja će se nelojalno ponašati na tržištu. Tvrtka s mafijaškom potporom se ne ponaša lojalno na tržištu. Primjerice, svoj proizvod takva tvrtka može ponuditi na tržištu po mnogo nižoj cijeni jer ionako zarađuje na kokainu. Mišljenje, dakle, da bi europski novac mogao pasti u mafijaške ruke pokazuje samo da se ne poznaje problem.

Ali i nizozemski i njemački političari dijele takvo mišljenje...

Nizozemske političare bih pitao znaju li da je Rotterdam mjesto ulaska većine kokaina na europsko tržište. Znaju li u Njemačkoj da je Hamburg također grad ulaska kokaina? Zna li se da preko Nizozemske ide i sav hašiš i marihuana za Europu? Nizozemska liberalizira upotrebu lakih droga na svom teritoriju i zatvara oči pred krijumčarenjem svih ostalih droga za druga tržišta. Želim reći da je mafija problem svih i da se treba ujediniti u borbi s organiziranim kriminalom. Jer, kriminalne organizacije su ujedinjene. To treba shvatiti. Kriminalne organizacije su i u politički “neprijateljskim” državama međusobno spojene. U Izraelu su spojene s onima na prostoru Palestine. Rusko-izraelska mafija surađuje s marokanskom, libanonskom, razmjenjuju oružje, drogu. Albanska mafija spojena je sa srpskom. U Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji kriminalne organizacije rade s talijanskom mafijom. Politika pojedinih zemalja je u svađi, ali mafije tih zemalja surađuju. To što u Nizozemskoj ili Njemačkoj imaju bahato držanje prema Italiji znači da ne poznaju vlastiti teritorij. Mogao bih satima govoriti o ruskim kartelima u Njemačkoj koji su povezani s njemačkim poduzetništvom, njemačkim bankama. A da ne spominjem što se sve događa u Francuskoj s mafijom s Korzike koja prenosi tone i tone novca i droge u Europu. Svaki put kad se pokazuje na Italiju kao jedinu zemlju mafije čini se šteta svojoj državi. Mafija više ne ulaže u male stvari. Ulaže u financije, nekretnine, tvrtke u Londonu, Berlinu, Barceloni... svuda. U državama kao što je Španjolska, u kojima se nije razvila domaća mafija, osim baskijske, nalaze se sve mafije svijeta – od južnoameričkih do ruskih. Postoji španjolski kriminal, ali ne i španjolska mafija, a sve mafije na teritoriju te države međusobno surađuju. Ili Grčka, koja je, dakako, manja, manje bogata od Španjolske, nema svoje autohtone mafije, ali tu su ušle druge, kao na primjer ruska mafija Brother’s Circle ili Bratki, koja je najmoćnija na svijetu, a njezini se šefovi svake godine od 2000. sastaju u Solunu. Zašto Grčka? Jer je ona za rusku mafiju stuba za ulazak u Europu. Svojedobno je upotrebljavala Cipar za reciklažu. No i danas idete li pogledati koje zemlje najviše ulažu u Rusiju, vidite na prvom mjestu Cipar. A to je, zapravo, ruska mafija koja otvara tvrtke na Cipru i onda novac dobiven od droge iz Cipra ulaže u Rusiju, ali i u Europu.

Kako se u vrijeme karantene preprodaje droga ovisnicima u gradovima?

Dilera više ne možete pronaći na ulici, na mjestima na koja se odlazilo kupovati drogu za osobnu upotrebu. Ni on ni ovisnik ne mogu izlaziti. Osim toga, svuda je policija. U New Yorku se droga donosi kućnom dostavom, recimo zajedno s pizzom. No, postoji problem velikih zgrada, jer dostavljač, tzv. runner, ne može ići na katove i donijeti vam pizzu pred vrata stana. Dakle, robu mora ostaviti ili čuvaru zgrade ili se treba spustiti preuzeti je osobno. Dileri donošenje droge kamufliraju dostavom obroka salate ili komadom pizze. Ne smanjuje se upotreba droge zbog pandemije, dapače. Jedina je promjena u tome što se sada više traži heroin, a manje kokain. I cijena droge raste. To je informacija koju sam upravo dobio. Čovjek bi pomislio da u krizama cijene padaju, ali s drogom je situacija drukčija. Mafije su, možda, u krizi distribucije droge, ali ne i u krizi uvoza. Jer danas se u lukama i drugdje kontrolira ima li netko koronavirus... Za uvoz kokaina iz Južne Amerike u Europu više se ne upotrebljavaju zrakoplovi, već brodovi.

Hoće li mafija oslabjeti zbog karantene?

Ima teškoća u sitnom raspačavanju jer se ne može kretati po gradovima, zatim zbog toga što građevinarstvo stoji, a imaju u vlasništvu građevinske tvrtkr. Ali mafijaški šefovi se zasigurno neće zaraziti jer oni ionako žive u izolaciji. Imaju pokoju teškoću u kontroliranju zatvorenika koje ne mogu posjećivati i obitelji. Postoji mogućnost da se u takvoj situaciji neki mafijaški zatvorenik pokaje i počne surađivati s istragom. No, mafije nisu znale i nisu se pripremile za pandemiju. To vidim po držanju hongkonških trijada. Da su one znale da će se zaraza tako proširiti, sigurno bi uložile u proizvodnju zaštitnih maski, narukvica itd. te bi tu opremu prodavale po cijelom svijetu. Kao ni politika, tako ni mafija nije shvatila dolazak zaraze iz Kine, na čemu bi mogla zaraditi. Sada usmjerava ulaganja upravo u tu proizvodnju.

Imaju li mafije svoje banke, kako se organiziraju i različite međusobno povezuju u pojedinim zemljama?

Nakon što je Sindona (Michele Sindona, mafijaški bankar, koji je 1986. otrovan u zatvoru u Vogheri u Lombardiji, nap. a.) ubijen ili je izvršio samoubojstvo u zatvoru, mafija više ne stvara svoju banku, ne isplati joj se. Uostalom, takvu bi se banku danas lako razotkrilo. Koriste se velikim bankama. Dokaz tome je i što su neke od najvećih banaka na svijetu platile kazne jer su primile bilijune i bilijune dolara narkotrafikanata. Isto je i u Italiji. Govori se da ‘Ndrangheta godišnje u banke pohrani 30 bilijuna dolara. A to je samo dio. Iznos novca pohranjen u svijetu od narkotrafikanata otprilike je jednak iznosu novca dobivenom od nafte.

Talijanska mafija infiltrirala se i u neke zemlje jugoistoka Europe, počevši od Rumunjske...

Rumunjska je oduvijek, najmanje od osamdesetih godina, partner talijanskih mafija. Od vremena Antonia Bardellina (osnivača klana Casalesi u Aversi pokraj Napulja početkom sedamdesetih, nap. a.), dakle dok je u Rumunjskoj bio komunistički režim. Tada se ta mafija iz Caserte proširila i u Bugarsku. Sada se Rumunjsku smatra gotovo kolonijom talijanske mafije koja ima izravne veze i s rumunjskim sucima. Carmine Schiavone (mafijaš iz Casal di Principea koji je bio uhićen te nakon toga počeo surađivati s istragom, u jednom je TV programu izjavio da je osobno ubio 50 do 70 ljudi i naručio ubojstvo još 500 osoba, a umro je nakon infarkta, u bolnici u Viterbu, nap. a.), šef klana Casalesi, govorio je da je početkom 2000. postojao izravni odnos sa sucem Kasacijskog suda te s rumunjskim političarima, posebno s onima u Temišvaru, gradu kojim upravlja kapital kriminalaca. Što to znači? Da, primjerice, i neka zdrava talijanska tvrtka, ona koja nema nikakve veze s mafijom, kada želi uložiti u Rumunjsku često se obrati kriminalnoj organizaciji za posredovanje. Rumunjska i Bugarska su zemlje koje imaju i vlastite kriminalne organizacije, ali nisu organizirane kao mafija. Time se daje prostor drugim kartelima, i to ne samo talijanskim mafijama i klanovima, već i srpskima i drugima. Novac koji su talijanske mafije prije ulagale u Italiji, sada ulažu u tim zemljama, a to znači i ekonomski rast talijanskih mafija u tim zemljama.

Može se pretpostaviti da su se talijanske mafije proširile i u ostale zemlje jugoistoka Europe. PostojI li njihova infiltracija u Hrvatsku?

Veze između talijanskih mafija i Hrvatske su, dakako, uvijek postojale, ali u mnogo manjoj mjeri nego, primjerice, s Rumunjskom ili Bugarskom. Nisam nikad shvatio zašto je to tako. Vjerojatno zbog toga što Hrvati, kao i Srbi, imaju jake unutarnje kriminalne organizacije, koje im ne dopuštaju da potpuno uđu u te zemlje, kao što su ušle u Sloveniju, gdje potpuno dominiraju talijanski karteli. Da biste ušli u Hrvatsku, morate ne samo tražiti dozvolu od Hrvata, već se trebate s njima i udružiti želite li nešto učiniti. To su spoznaje koje imam o Hrvatskoj.

Kakva je povezanost talijanske mafije sa srpskom i crnogorskom, a znamo i da je jedan od najvećih narkotrafikanata u svijetu bio Darko Šarić (u ožujku 2014. Šarić je uhićen i 2018. u Beogradu osuđen na 15 godina zatvora)?

Darka Šarića znam. Švercao je najveću količinu kokaina u povijesti. Crna Gora je apsolutni partner talijanskih kriminalnih organizacija. Talijanski mafijaši u bijegu pred talijanskom pravdom odlaze tamo na odmor, Crna Gora je pod velikim utjecajem talijanske mafije. Srbija manje, jer ona ima jaku mafiju. Srpska je mafija pri samom vrhu svjetskih mafija. Prisutna je jako u Amsterdamu, Francuskoj, Njemačkoj. Nešto manje u Italiji gdje je povezana s tamošnjom mafijom, ali pod talijanskim upravljanjem. No, treba reći da su odnosi između talijanskih i srpskih kartela odlični i cvjetaju. Prije svega u trgovini oružjem i heroinom. Ne, primjerice, prostitucijom, kojom se talijanska mafija ne bavi već više desetljeća, ali u Italiji njome upravlja albanska mafija. Tako ni srpska mafija više ne organizira prostituciju. To sada čine Moldavci. Može se reći da su talijanska i srpska mafija blizanci.

Spominjali ste legalizaciju droge kao jedino rješenje. Možete li to objasniti malo detaljnije?

Legalizirati ne znači promicati, dapače, ali to je jedini način da se razbiju kriminalni poslovi. Što znači potpuna legalizacija? Da se otvori mogućnost tvrtkama da ulažu u distribuciju, odnosno da se stvori pravo tržište. U Koloradu je to učinjeno i više ne postoji ni jedna kriminalna organizacija koja prodaje drogu. Legalizirati znači da cijelim lancem, od proizvodnje do distribucije, upravlja – država.

Zašto vas ni jedna vlada nije pozvala za savjetnika?

Možda zato što se boje da bi, kad nešto ne bi bilo u redu, to odmah izašlo u javnost.

Hoće li se mafiji ikad stati na kraj?

Sve bi zemlje trebale usuglasiti zakone kako bi se mafijaše tretiralo na isti način, ali bi se sve trebale suglasiti i s legalizacijom droge kako bi se mafiji izbacila iz ruku najveća mogućnost zarade.

Komentara 3

Avatar DorothyKI80
DorothyKI80
12:43 26.04.2020.

w︆︅w︅︆w︆︆.︆︆Lo︆︅v︅︆e︆︆x︆︆x︅︆.︆︅c︅︆l︆︅u︅︆b

Avatar Ležeći Policajac
Ležeći Policajac
02:11 26.04.2020.

U Hrvatskoj nema mafije. Amen.

Avatar DorothyAO91
DorothyAO91
00:25 26.04.2020.

w︆︅w︅︆w︆︆.︆︆l︅︆o︆︅v︅︆e︆︆x︆︆x︅︆.︆︅c︅︆l︆︅u︅︆b

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije